Epidemija krivih kičmi

Izvor: Politika, 06.Maj.2012, 23:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Epidemija krivih kičmi

Ljubomir Stankić 13 godina vodi korektivnu gimnastiku praveći individualne programe za polaznike i o tome drži predavanja širom Srbije

Subotica – Loše držanje, iskrivljen kičmeni stub, ravna stopala, nesimetričan razvoj tela više nisu pojedinačni slučajevi već problemi gotovo svakog deteta predškolskog i školskog uzrasta. Ljubomir Stankić, profesor fizičke kulture, specijalizovao se za korektivnu gimnastiku koju u okviru svoje škole vodi već 13 godina. >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Tu vrstu vrstu vežbanja nije uspeo da uvede kao deo redovnog časa fiskulture.

Ipak, zahvaljujući između ostalog i njegovoj upornosti, korektivna gimnastika počinje da se primenjuje u našim osnovnim školama, a kroz svoj program koji je prihvatilo i Ministarstvo prosvete Stankić širom Srbije drži seminare i stručne radionice na kojima obučava kolege.

– Držanje tela je danas, može se reći, kod svih mladih loše. Izgubila se nekadašnja razlika između dece sa sela i dece iz grada, ili onih koji se bave sportom od onih koji nisu aktivni, jer svi nose patike, hodaju i trče po asfaltu, sede u školskim klupama koje nisu primerene njihovoj visini i nose preteške školske torbe. Osim toga, prerano usmeravanje ka jednom sportu u dobi nejake muskulature i mišića takođe može da dovede do nesimetričnog razvoja – objašnjava nam Stankić.

Prilikom istraživanja koje je sproveo 2004. među učenicima prvog razreda jedne osnovne škole u Subotici saznao je da je školska torba đaka uvek teža od dozvoljenih 10 odsto detetove težine, pa je tako kod prvaka teškog 27 kg, torba težila 3,5 kg. Kada se ovome doda da deca časove provode nagnuta nad stolom neprilagođene visine, ili igrajući se na kompjuteru, jasno je da rastu generacije čiji je sadašnji način života već „ispisao” njihove tegobe u zrelom dobu.

– Pogrešno je uverenje da je korektivna gimnastika potrebna tek kada postoji neki deformitet. Kretanje, telovežbanje i pokret predstavljaju i čovekov odnos prema prirodnim zakonima. To je i kulturna tekovina jednog naroda, deo je fizičke kulture pojedinca, ali i pojedinca kao predstavnika jednog društvenog sloja, staleža, urbanizovane, ili ruralne sredine, ali i šire verske, nacionalne, kulturološke grupacije. Korektivna gimnastika je deo opšteg vaspitanja i fizičke kulture, planska i sistematična aktivnost, vid određene „hrane” koja je neophodna za razvoj ljudske ličnosti – smatra Stankić.

Preplavljeni smo reklamama za fitnes programe ili svemoguće patike, ali Stankić smatra da je to samo „kozmetika” i svoj program korektivnih vežbi osmišljava u odnosu na potrebe individue. Kada se kod deteta primeti nepravilnost u držanju, svi su skloni da ga pošalju u teretanu ili na plivanje, ali rešenje nije tako jednostavno, kaže Stankić jer nije svako plivanje za svako iskrivljenje kičme. U odnosu na pol, uzrast, snagu mišića, stanje organizma, pa i sposobnost razumevanja svakog pojedinačnog mališana, osmišljava posebne vežbe. Kroz njegov program korektivne gimnastike prošlo je gotovo hiljadu mališana, kao i oko 200 osoba u zrelom dobu . Da im ne bi bilo dosadno, jer decu je ponekad teško motivisati na disciplinovano i dugotrajno vežbanje, uveo je jednostavna pomagala. O deformitetima kičmenog stuba i uspesima u njihovom ublažavanju ili uklanjanju, Stankić je napravio i jedinstvenu izložbu kojom promoviše potrebu za vežbanjem, kretanjem i brigom o svom telu, a snimio je i dokumentarni film o junacima iz njegove fiskulturne sale. Među njima se izdvaja Luka Rodić koga je sreo u osnovnoj školi kada nije mogao ni da sedne ni da ustane bez tuđe pomoći. Danas srednjoškolac, Luka sam ide u školu, upravo kao i penzionerka Vera Daković koja je uz pomoć vežbi povratila pokretljivost i vitalnost.

– Sa tim problemima još se borimo na ličnom nivou, pa kada neko prepozna kod svog deteta ili sebe potrebu za korektivnom gimnastikom onda se javi, ali s obzirom na „epidemiju” lošeg držanja, to je sada već nacionalni problem kojim bismo morali što pre da se pozabavimo jer će i pojedinca i nas kao društvo lečenje skupo stajati – kaže Stankić.

Aleksandra Isakov

objavljeno: 07.05.2012.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.