Dve banje za četiri gosta

Izvor: Politika, 12.Mar.2010, 23:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dve banje za četiri gosta

Pad standarda građana i epidemija gripa osnovni su razlozi za prazne hotele zimi a poluprazne krajem protekle sezone u Mataruškoj i Bogutovačkoj Banji

Mataruška Banja – Zima nije sezona za banjski turizam, ali ni u to doba odavno se nije desilo da se gosti u Mataruškoj Banji mogu na prste prebrojati. Trenutno ih je u hotelu „Termal" četvoro iako je cena pansiona oko dve hiljade dinara, a u Bogutovačkoj Banji hotel „Mineral" je do proleća zatvoren. >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << I, tako, u dve banje samo četiri gosta. Za Novu godinu ih je bilo pedesetak, za Osmi mart dvadesetak... Da nevolja bude veća, prošla sezona okončana je sa padom posete od tridesetak odsto u odnosu na 2008. godinu. Tako, ni proteklog leta nije bilo gužve pa se gost u mataruškom hotelu „Termal" takoreći u „monaškoj tišini" može dobro naspavati, ali ne i zabaviti.

Stoga se mnogi ovde sa žaljenjem prisećaju starih dobrih vremena. Albume starih Kraljevčana, predratne gradske gospode poput bogatih trgovaca, industrijalaca, oficira", obavezno su krasile i fotografije sa izleta u Mataruškoj Banji. Još tada je ova banja bila mesto za izlazak i zabavu, a tek osamdesetih godina" Bila je to, takoreći, navika mlađih, naročito motorizovanih Kraljevčana da gotovo svake večeri „skoknu" do banje, do „Termala", gde se naročito praznikom ili vikendom čekalo na praznu stolicu.

– Standard građana je osnovni razlog, a i epidemija gripa i sva ta gromoglasna kampanja. Ni sam ne znam kako se snalazimo da opstanemo i, evo, punom snagom, taman kao da je sve normalno, pripremamo se za narednu sezonu – kaže za „Politiku" Slavoljub Čubrić, direktor Prirodnog lečilišta Mataruška i Bogutovačka banja.

Direktor Čubrić nam još objašnjava da se ni sa cenom ne može biti konkurentno u odnosu na banje iz, recimo, susednih zemalja.

– Ovde zbog skupih energenata samo grejanje i struja banjskog hotela „Termal" od oko 240 ležajeva i drugih objekata dnevno koštaju oko stotinu hiljada dinara. U ovoj krizi država je najmanje pomogla turizmu, visoka je stopa PDV-a od 18 odsto za hranu pa smo mi prošle godine platili oko devet miliona dinara PDV-a. Zatim, besmisleno je što se plaća boravišna taksa, jer je, primera radi, prošle godine na ime te takse odavde državi uplaćeno oko milion dinara, a bukvalno nikada se ni „žuta banka" nije vratila. Lečilište, takođe, godišnje poznati SOKOJ i Organizacija proizvođača fonografa duže sa oko deset hiljada evra pa dolazimo u paradoksalnu situaciju da ako hoćeš gostu da omogućiš komfor, recimo, radio i TV u sobi, budeš i te kako „kažnjen", odnosno to te papreno košta... – ističe Čubrić.

On, ipak, negira da su pomenute teškoće u poslovanju razlog za dvanaest puta odlaganu prodaju ovih banja, odnosno Prirodnog lečilišta Mataruška i Bogutovačka banja. Istina, dodaje da budući vlasnik ne može brzo računati na profit i zaradu bez ulaganja. To, naravno, podrazumeva i povećanje korišćenja kapaciteta najmanje za dvostruko koje je sada na godišnjem nivou oko trideset odsto.

Inače, lekovita voda Mataruške banje ima najjaču sumporovitost u našoj zemlji. Davno, još krajem 18. veka, utvrđeno je da sadrži 25 miligrama sumporvodonika u jednom litru. Zbog tih i ostalih karakteristika voda ove banje, koja se po sastavu ne menja još od 1898. godine kada je dr Marko Leko utvrdio njenu lekovitost, leči razne bolesti, a posebno od steriliteta.

– To se iz sezone u sezonu potvrđuje i u praksi – objašnjava direktor Čubrić – jer je sve veći broj zlatnika, koje uprava banje u tradicionalnoj akciji „Zlatnik za novi život" daruje bračnim parovima izlečenim od ove bolesti.

Pored lečenje steriliteta, ovde se leče i razne reumatske bolesti, a lekovita voda Bogutovačke banje, koja se nalazi samo koji kilometar dalje uz ibarsku dolinu, najblagotvornije dejstvo pokazala je kad su u pitanju razna neurotična oboljenja.

Miroljub Dugalić

[objavljeno: 13/03/2010]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.