Dugovi i kurs najveća muka trgovaca

Izvor: Blic, 17.Jul.2010, 01:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dugovi i kurs najveća muka trgovaca

Iako mi problema sa likividnošću nemamo, likvidnost i kurs postali su ozbiljan problem za mnoge kompanije koje posluju u Srbiji. Kriza je uticala na poslovno okruženje na način koji je zaista usporio neke veoma pozitivne šanse razvoja zemlje. Ipak, veliki sam optimista u pogledu opšteg razvoja Srbije i iskreno se nadam da ćemo videti pozitivan razvoj privrede već ove godine, kaže u intervjuu za „Blic” Veronika Punčeva, predsednik Upravnog odbora kompanije „Metro keš end keri”. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic <<

Punčeva ističe da za razliku od mnogih trgovinskih lanaca „Metro” u potpunosti poštuje rokove plaćanja koji su propisani ugovorima koje imaju sa dobavljačima.

- Nama likvidnost nije problem jer je naš model poslovanja keš end keri, što znači plati i nosi. Rokovi za plaćanje našim dobavljačima se u zavisnosti od kategorije proizvoda u proseku kreću između 15 i 60 dana, i mi ih u potpunosti poštujemo. Međutim, da je likvidnost problem drugima, vidim po našim kupcima, pogotovo ako govorimo o trgovcima i Horeka sektoru (hoteli restorani i kafei) koji ne pronalaze izvore kapitala lako.

Koliko se njihovi problemi odražavaju na promet u vašim objektima?

- Mi za razliku od drugih nemamo pad, već stabilan rast poslovanja na donjem dvocifrenom nivou, znači oko 10, 11 odsto.





To znači da vaši kupci u proteklih godinu i po dana nisu menjali navike u kupovini, ili je do određenih promena navika ipak došlo?

- Došlo je, pogotovo u Horeka sektoru, gde nailazimo na rast od gotovo 20 odsto u poređenju sa ostalima. Međutim, tu postoji jedna veoma interesantna tendencija jer naši kupci iz Horeka sektora dolaze u kupovinu dva do tri puta na dan, s tim što sada radije podmiruju svoje dnevne potrebe sa proizvodima za kuhinju, nego što slede neke posebne promocije ili kupovinu na veliko. Osim toga, Horeka sektor je ove godine mnogo oprezniji kada je u pitanju obnova nameštaja ili različitih delova opreme za otvoreni prostor koju su ranije verovatno menjali svake godine.





A kada su u pitanju navike trgovaca?

- Oni su sada više spremni da kupuju proizvode privatne robne marke jer na taj način dolaze u poziciju da svojim potrošačima ponude jeftinije proizvode. Promene u oba sektora definitivno postoje i to više u pravcu prehrambenih proizvoda. Što je i logično jer potrošači sada pažljivije planiraju kupovinu recimo veš mašina ili televizora.

„Metro” je prvi internacionalni lanac koji je stigao u Srbiju. Koliko ste zadovoljni poslovanjem u proteklih šest godina?

- Za ovo vreme Srbija je prošla kroz prilično turbulentan period, kako politički tako i ekonomski, a sada i globalnu krizu. Ali naše poslovanje u Srbiji zapravo ima veoma dobre rezultate. U 2009. koja je bila veoma teška godina za trgovinu uopšte i ekonomsku situaciju u celoj Evropi, Srbija je bila jedna od malobrojnih zemalja sa rastom, a dobar rast beležimo i u ovoj godini.





Nedavno ste počeli sa izgradnjom novog objekta u Subotici. Koliko je teško doći do dobre lokacije za gradnju?

- Moj utisak je da su ljudi u Srbiji previše kritični u odnosu na ono što ih okružuje. Kada pogledamo unazad ne bih rekla da nema ograničenja u pogledu administracije ili drugih tereta. Ali Srbija nije posebno komplikovana u poređenju sa drugim zemljama istočne Evrope. U Subotici smo započeli izgradnju šestog „Metro” centra, a ove godine planiramo i otvaranje još jednog objekta u Beogradu, koji je u procesu dobijanja svih dozvola, legalizacije i priprema za početak izgradnje. Planirana investicija u Subotici iznosi oko 15, a u Beogradu oko 20 miliona evra. Ova dva objekta zaposliće oko 350 ljudi.





Pa ipak, mora da postoji neka peripetija oko gradnje?

- Mi smo prvi koji prolaze kroz nove procedure koje propisuje zakon za prostorno planiranje i vidimo da ponekad zvaničnici iz različitih administrativnih tela nisu 100 odsto sigurni kako da nastave sa novom regulativom. Međutim, veoma su otvoreni za saradnju i na neki način zajedno rešavamo sve praktične probleme.

Novi formati

Kakvi su vam dalji planovi?

- Lane smo pokrenuli projekat partnerskog odnosa sa malim trgovcima, koji ima za cilj da im prenesemo svo znanje i iskustvo u smislu kako da upravljaju asortimanom, kako da srede police u radnji, koje vrste promocija da rade. Sada se približavamo 700. partneru, a plan nam je da ove godine taj broj udvostručimo. U planu nam je i da predstavimo drugačiji format, koji će još više biti fokusiran na trgovce i Horeka sektor, a koji bi bio namenjen većem broju gradova ispod 100.000 ili čak 50.000 stanovnika.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.