Dokumenti iz crkvenih arhiva iznenadili arhiviste

Izvor: Politika, 23.Nov.2011, 23:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dokumenti iz crkvenih arhiva iznenadili arhiviste

Stručnjaci Arhiva Srbije popisali, sredili i obradili građu u Sentandreji, Dubrovniku, Trstu. – U Beču manje građe nego što je očekivano

Testament Joakima Vujića, spisi Ive Vojnovića i Svetozara Ćorovića, notni zapisi Stevana Mokranjca i Kornelija Stankovića, albumi sa fotografijama snimljenim prilikom posete Kralja Petra II Karađorđevića Trstu. Ovaj spisak je samo mala ilustracija delića građe pronađene u crkvenim arhivima u Sentandreji, Dubrovniku, Trstu – >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << navodimo tek nekoliko dokumenata među više hiljada koje su stručnjaci Arhiva Srbije do sada popisali, sredili i obradili.

– Količina i raznovrsnost građe nađene u crkvenim arhivima je prevazišla naša očekivanja – kaže profesor dr Miroslav Perišić, direktor Arhiva Srbije.

Od potpisivanja Sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom 2007. godine do danas, arhivisti su napore usmerili ka čvorišnim tačkama srpske istorije i kulture izvan granica Srbije – Trstu, gde je četiri vrlo plodonosne godine proveo Dositej Obradović, Dubrovniku, koji u drugoj polovini 19. veka ima dve srpske pravoslavne škole, mušku i žensku, Sentandreji, rodnom mestu Jakova Ignjatovića, Beču, u kojem je Vuk Karadžić štampao svoje knjige. I to je tek početak.

– U Trstu imamo već formiran arhiv, posle četvorogodišnjeg rada naših stručnjaka. Pronašli smo veliku količinu građe na italijanskom jeziku, ali je dobar deo i na srpskom. Najstariji među dokumentima je iz 1749. godine. Dosadašnji rad je pokazao i da postoji neraskidiva veza u jednom dugom vremenskom trajanju između Dubrovnika i Trsta. Iste ličnosti i iste porodice nalazite u oba grada – kaže prof. dr Perišić.

Posle prve posete arhivu u Dubrovniku, u maju je nastavljen rad. Za sada je obrađeno oko 230 knjiga – administrativnih, matičnih, delovodnika, zapisnika sa sednica, 160 kutija arhivske građe, 85 registratora. Rukovodilac projekta, arhivski savetnik Jelica Reljić, objašnjava da su brojni dokumenti sada prvi put otvoreni posle više stotina godina.

– Najstariji upis je iz 1790. godine. Našli smo jako puno zapisnika sednica, građe koja se odnosi na rad više društava, na primer, pevačkog društva „Sloga”, Matice srpske, društva „Zorka”, tu su i tutorski spisi, akta srpske parohije, ostavinska rešenja i testamenti, prepiska, ogroman broj fotografija – nabraja Jelica Reljić.

Za razliku od građe u Trstu, koja je bila u dosta dobrom stanju, ova u Dubrovniku je zbog vlage pretrpela znatna oštećenja. Sređivanje i obrada te građe je izuzetno stručno složen posao, fizički veoma naporan i istovremeno zahteva pažljiv pristup, ističe dr Perišić. U zaštiti ove građe i konzervaciji našim stručnjacima pomagaće kolege iz Državnog arhiva u Zagrebu i Dubrovačkog arhiva.

– Sve radimo uz saglasnost nadležnih ustanova iz zemlje u kojoj radimo, pa tako imamo dobru saradnju sa kolegama iz Italije, Austrije, Mađarske, Hrvatske – napominje prof. dr Perišić.

Obilje građe postoji i u Sentandreji, dok u Beču ima manje građe nego što bi se očekivalo s obzirom na značaj ovog grada za srpsku kulturnu istoriju. Radeći na ovom poslu, arhivisti su došli do saznanja i delimičnog uvida da postoji bogata arhivska građa u crkvenim arhivima i u Šibeniku, Zadru, Rijeci…

----------------------------------------------

Arhiv iz zvonika otvoriće novu etapu istraživanja

Najveći posao, međutim, tek sledi: sređivanje arhiva Srpske pravoslavne crkve koji se delimično nalazi u zvoniku beogradske crkve Svetog Marka.

– Već prilikom prve posete mogao sam da vidim o kakvom je bogatstvu tu reč kada sam, sistemom slučajnog uzorka, držao u rukama dokument iz 1832. godine. Građa je očišćena i dezinfikovana, dalji posao na njenom sređivanju i obradi ne može da se obavlja u prostorijama gde se ona trenutno nalazi, pa se sada traži zgrada gde će to biti moguće uraditi i trebalo bi da uskoro nađemo rešenje za to. Verujem da će, kada taj posao bude završen, to značiti novu etapu u istorijskim istraživanjima. – navodi prof. dr Perišić.

Jelena Čalija

objavljeno: 24.11.2011.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.