Direktore obavestili novinari

Izvor: Politika, 04.Maj.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Direktore obavestili novinari

Pojedini čelnici ukazuju na postojanje sukoba interesa kod nekih članova komisije, a neki od njih su istakli da su bili pod velikim pritiskom da se pripoje obližnjim srodnim fakultetima

Direktori viših škola sa kojima smo juče razgovarali, neposredno po objavljivanju informacija da te ustanove nisu dobile "zeleno svetlo" Akreditacione komisije, bili su zatečeni tom vešću. Većina njih, kako su nam rekli, još nisu zvanično obaveštena o oduzimanju dozvole za rad, pa >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << je ovu "crnu" vest čula od novinara. Nikome od njih nije jasno koji su razlozi bili presudni za takvu odluku, a svi su istakli da imaju veoma dobre uslove rada. Pojedini direktori ukazali su i na pritiske kojima su bili izloženi u postupku akreditacije, kao i na postojanje sukoba interesa kod nekih članova komisije. Neki od njih su istakli da su bili pod velikim pritiskom da se pripoje obližnjim srodnim fakultetima.

Miroslav Medenica, direktor Više tehničke škole iz Novog Beograda, nije mogao da poveruje da ta obrazovna ustanova neće moći da upiše nove studente.

– Sramota. Ako mi ne dobijemo akreditaciju, ne znam ko će. Ovo je vrhunska škola sa savremenim tehnologijama. Sada smo prijavili i dva nova studijska programa – razočaran je naš sagovornik.

Svetlana Miljković, direktorka Više medicinske škole iz Ćuprije, smatra da je od osam smerova koji postoje u ovoj ustanovi barem polovina ispunila uslove za rad. Ona je istakla da su i članovi komisije, koji su pre donošenja odluke na terenu proveravali rad svih škola, bili prijatno iznenađeni kvalitetom njihovog nastavnog kadra.

Petar Jovanović, dekan i osnivač Više škole za projektni menadžment, dosad nije razmišljao o mogućnosti da ne dobije dozvolu za rad. Budući da još nije saznao konkretne razloge zbog kojih njegova škola nije dobila licencu nije želeo da komentariše odluku komisije, ali je istakao da će se sigurno žaliti i pokušati da otkloni eventualne nepravilnosti kako bi u junu upisao novu generaciju studenata.

– Imaću nešto više da kažem kada čujem razloge nadležnih, ali siguran sam da smo ispunili uslove što se tiče brojnosti i kvalifikovanosti kadra, opremljenosti biblioteke i učionica. Možda nam nedostaje nekoliko metara kvadratnih prostora, ali mislim da smo to mogli da prevaziđemo radom u smenama – istakao je profesor Jovanović.

Iako su dobili akt upozorenja u skladu sa kojim u roku od tri meseca moraju da otklone nepravilnosti u radu, predstavnici Akademije za diplomatiju i bezbednost zadovoljni su rezultatima akreditacije.

Profesor dr Ljiljana Marković, dekan ove ustanove, ističe da im je komisija najverovatnije zamerila zbog nedostatka nekoliko profesora koji imaju zvanje doktora nauka.

– Čim saznamo šta nam konkretno nedostaje pokušaćemo to da otklonimo. Nećemo čekati tri meseca, a već od ponedeljka ćemo raspisati konkurs za prijem nekoliko doktora nauka u stalni radni odnos – objašnjava dr Marković i dodaje da dosad niko nije znao da im tačno kaže koji broj predavača bi trebalo da imaju. Prema njenim rečima, oni su jedina ustanova koja je sada predala zahtev za akreditaciju petogodišnjih akademskih, a ne trogodišnjih strukovnih studija.
J. Kisin - A. Marinković

-------------------------------------------------------------------------

Dogodine i fakulteti

Isto ovo preznojavanje za otprilike godinu i po dana čeka i rukovodstva i osnivače svih fakulteta i univerziteta u Srbiji. I državnih i privatnih. A pripreme su za stupanje u red za licencu, kažu, već počele.

Zapravo, fakultetima i univerzitetima je odmah po donošenju novog (sadašnjeg) Zakona o visokom obrazovanju automatski priznata licenca, s obzirom na to da te ustanove akreditacijom ne menjaju status. One i dalje ostaju fakulteti, odnosno, univerziteti. Sa druge strane, upućeni kažu da bi bio preveliki zalogaj za Akreditacionu komisiju da su istovremeno sve visokoobrazovne institucije u državi predale zahteve za akreditaciju.

Na fakultetima se već dosta toga odradilo. Već se sa akademcima radi na nov način i po novim studijskim programima. Zaživeo je novi režim studija koji će, po svemu sudeći, ići na popravni, jer se za studiranje po Bolonji uče i studenti i nastavnici. Svi se međutim nadaju da će za godinu i po dana savladati sve prepreke i da će fakulteti i univerziteti spremno dočekati akreditaciju.
A. B.

[objavljeno: 04.05.2007.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.