Izvor: Politika, 18.Nov.2011, 23:12 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Devojka za udaju, topola za miraz
Ako ulaganje u sadnju jednog hektara industrijske topole iznosi oko 100.000 dinara, a za 20 do 25 godina se od njene prodaje dobije oko 30.000 evra, onda mnogi očevi ženske dece na prostoru Kolubarskog i Mačvanskog okruga ne bi trebalo da brinu za miraz – kaže inženjer Slobodan Delić, upravnik rasadnika „Jovanja” kod Valjeva
Valjevo – Ove jeseni će u akcijama pošumljavanja na području Srbije biti posađeno oko četiri miliona mladica četinara i lišćara, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << dok će u valjevskom kraju mlade sadnice biti zasađene na 14,5 hektara, pretežno erozivnog zemljišta. Da je to u nesrazmeri sa eksploatacijom, zemljišnim potencijalom i potrebama tržišta za drvnom masom primećuju i u rasadniku „Jovanja”, koji posluje u sastavu privatizovane valjevske „Erozije”.
Upravnik rasadnika „Jovanje”, Slobodan Delić, inženjera šumarstva, kaže da je proizvodnja semena i šumskih sadnica jedan od retkih realnih izvoznih poslova za našu zemlju. Što se tiče drvne mase, podsetio je na podatak da razvijeni svet ima permanentni godišnji deficit od 30 do 50 miliona kubika. Posmatranje te činjenicu kao statističkog podatka smatra za veliki propust i kratkovidost svih koji su uključeni u razvoj i gazdovanje sa jednim od najkvalitetnijih obnovljivih prirodnih resursa koje ima naša zemlja.
Inženjer Delić u rasadniku sadnica topole
– Rasadnik „Jovanja” sve više se okreće šumskim sadnicama, gde smo prednost dali lišćarima. Razlog je što smo mi prvenstveno zemlja lišćara, pa tek onda četinara. Poštujući sve propise i standarde kao i Zakon o reproduktivnom materijalu šumskog drveća, registrovali smo 14 semenskih objekata u privatnim šumama na području Valjeva. Pored klasičnog šumskog drveća kao što su bukva, hrast, javor i jasen, uzgajamo i sadnice medonosnih vrsta kao i divljih voćki, od jabuke, kruške, trešnje do oraha, oskoruše i jarebike, radi oplemenjivanja samih šuma, jer zajedno sa životinjama svi čine jednu harmoničnu zajednicu. Istovremeno, pored ukrasnog drveća, radimo i na proizvodnji sadnica industrijskog drveta. Pored topole pravi hit, očekujemo, uskoro će postati i paulovnija (Paulownie elongate), poznatija ko princezino drvo koje potiče iz Kine i kod nas u rasadniku se uzgaja sa ambicijama da je prihvateprivatni posednici, jer ima sve karakteristike koje odgovaraju našem sve nervoznijem i nestrpljivijem čoveku. Tu pre sveg mislim na brz rast, gde za 10 do 12 godina stablo u proseku ima dva kubika izvanredne drvne mase, a ako se koristi kao biomasa za zagrevanje njena kalorijska vrednost je jednaka mrkom uglju – objašnjava inženjer Delić, uz napomenu da se za takve svrhe gušće sadi i seče posle treće godine.
Neskrivena ambicija rasadnika je da u saradnji sa Ministarstvom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu dele besplatne sadnice za obnovu šuma, ali i za njihov sopstveni biznis. Koliko je gajenje industrijskih topola unosan posao inženjer Delić nam je objasnio kroz primer domaćina iz okoline Loznice koji su i na početku 21. veka ustalili običaj da sutradan po rođenju ženskog deteta posade hektar mladih sadnica ovog drveta. Po sadašnjem cenovniku, to ulaganje staje najviše do 100.000 dinara da bi posle 20 do 25 godina, kada devojka stasa za udaju, prodajom posečenih topola dobila lep miraz, odnosno oko 30.000 evra.
Inženjer Delić naglašava da je preduslov za ostvarivanje bilo kojeg ozbiljnijeg poslovnog rezultata u šumarstvu kvalitetan semenski i sadni materijal. Srbiji je potrebno mnogo više savremenih semensko-rasadničkih centra – kako radi svojih potreba tako i zbog izvoza, zaključuje on.
Budo Novović
objavljeno: 19.11.2011.
