Dan kada je stao život u Smederevu

Izvor: Politika, 06.Jun.2014, 23:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dan kada je stao život u Smederevu

Nemci su nakon okupacije lagerovali u smederevskoj tvrđavi više od 400 vagona municije i tridesetak vagona eksploziva i baruta. Kako je došlo do eksplozije, ni dan danas nije utvrđeno

Smederevo – Pisak lokomotive na železničkoj stanici i crkvena zvona tačno u 14 sati i 14 minuta, 5. jula je po 73. put zaustavili su Smederevo na tren, u znak sećanja na dan u kome je skoro čitav grad u nekoliko sekundi sravnjen sa zemljom. Tog 5. juna 1941. godine od eksplozije municije >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << u Despotovoj tvrđavi stradalo je više od polovine građana, a ovaj kobni datum crnim slovima je upisan u istoriju nekadašnje prestonice kao najveća tragedija u viševekovnoj prošlosti.

Smederevo se više od sedam decenija klanja žrtvama, ali je tačan broj postradalih kao i uzrok razorne eksplozije još uvek misterija. Procene i dan danas variraju. Sve se svodi na licitiranje da je poginulo između dve i po i pet hiljada ljudi. Komisija za obnovu Smedereva tada je obelodanila da je od 2.400 kuća u gradu neoštećeno ostalo samo 25. Da je razorna moć petojunske eksplozije bila nezapamćena, govori podatak da je u prečniku od desetak kilometara od tvrđave sve sravnjeno do temelja. Na mestu eksplozije ostao je sablasni krater dubok oko devet, a prečnika čak pedeset metara. Hroničari beleže da se na grad u trenu sručilo oko četiri hiljade tona kamena iz zidina drevne tvrđave.

Izvlačenje žrtava (Foto Muzej u Smederevu)

Smederevo se godinama dizalo iz pepela, ali se podiglo. Žrtve su nepovratne, a okolnosti tog kobnog 5. juna pre 73 godine samo su povećale njihov broj. Na nesreću, u gradu na Dunavu bio je pijačni dan. Sve se sjatilo u Smederevo – i staro i mlado. Gimnazijalci su dobijali diplome, učitelji iz sreza su došli po platu, trgovci izneli robu, a iz okolnih sela pohrlili u pazar... Mnogi koji su završili obaveze pohitali su da stignu na voz za Veliku Planu koji je po redu vožnje kretao u 14 sati i 12 minuta. Na nesreću, trebalo je prikačiti dodatnu lokomotivu da bi se svi ukrcali. Kasnilo se samo dva minuta, ali dovoljno da u trenutku pogine više od 1.500 putnika – svi koji su želeli, a nisu uspeli da napuste Smederevo. U eksploziji je stradalo i 17 glumaca Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada koji su gostovali u Smederevu, kao i hiljade drugih meštana i gostiju.

Prema nekim procenama, Nemci su nakon okupacije lagerovali u tvrđavi više od 400 vagona municije i tridesetak vagona eksploziva i baruta. Kako je došlo do eksplozije, ni dan danas nije utvrđeno. Ni istoričari ne dele isto mišljenje. Jedni smatraju da se municija samozapalila, drugi pak zagovaraju tezu da je reč o komunističkoj diverziji. Ovi drugi tvrde da je eksplozija čist teroristički čin koji je svojevremeno zataškan, da ne bi isplivala neslaganja na relaciji Staljin–Tito. Konkretnih dokaza nema ni za jednu tvrdnju. Porodice žrtava još čekaju istinu.

Smederevo je po ustaljenoj šemi odalo počast stradalima – parastosom kod Spomen-kosturnice na Starom gradskom groblju, komemorativnim okupljanjem kod spomenika nedaleko od tvrđave i polaganjem venaca.

Spomen-kosturnica podignuta je 1942. godine i na njoj je uklesano samo 485 imena, bez imena stradalih putnika iz voza 4714. Većina sugrađana koje je eksplozija pokosila sahranjena je u zajedničkoj grobnici na ulazu u groblje. Bez imena i obeležja Dan tragedije nekada se zvao „Zavetni dan” po ideji tadašnjeg komesara za obnovu grada Dimitrija Ljotića. Posle Drugog svetskog rata pa sve do 1981. godine događaj je nosio ime „Peti jun“, nakon čega je prekršten u „Dan nezaborava”.

Pad tvrđave za tri sekunde

Upaljeni eksploziv stvorio je u vazduhu orkan brzine oko 5.000 metara u sekundi, a jačinu 10 miliona konjskih snaga, piše u brojnoj literaturi. Srušio je za dve, tri sekunde polovinu zgrada u Smederevu, a polovinu oštetio. Najteže je nastradao deo tvrđave ka centru grada. Svi se slažu da nije bilo despotovog zdanja, njegovih stamenih kula i gradskog platna, razmere katastrofe bile bi mnogo veće.

O. Milošević

objavljeno: 07.06.2014.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.