Izvor: Politika, 18.Dec.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Brak, ipak, goji

Osobe koje su u braku ili više uživaju u hrani ili manje vode računa o ishrani. Tako su analitičari istraživanja objasnili podatak da je u Srbiji među oženjenima i udatima podjednak broj onih koji imaju idealnu i onih koji imaju preteranu težinu – 42 odsto. Među razvedenima 60 odsto ima idealnu, a 34 odsto preteranu težinu. Najmanje gojaznih osoba i onih s preteranom težinom je među neoženjenima i neudatima, ali ova grupa je u proseku veoma mlada, tako da za poređenje sa ostalima >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << nema mnogo opravdanja.
Ovo je jedan od zanimljivih statističkih podataka do kojih su došli istraživači "TNS Medijum Galup", koji sa "Politikom" vode zajedničku akciju "Živimo zdravije", čiji cilj je da našoj javnosti ukaže koliko je važno voditi računa o pravilnoj ishrani, kontrolisanju telesne težine, redovnim pregledima... Istraživanje je urađeno tokom oktobra i novembra 2007. godine na standardnom Galupovom uzorku od 1.000 ispitanika koji reprezentuju punoletne žitelje Srbije. Ispitanici su, između ostalog, odgovarali na pitanje da li bračni status utiče na telesnu težinu.

Dr Jagoda Jorga, profesor na Medicinskom fakultetu, koja se na Institutu za higijenu duže od dve decenije bavi ishranom zdravih i bolesnih osoba kaže kako su mnoga baš medicinska istraživanja rađena na ovu temu i da se zaista nekada može reći da je brak faktor rizika za gojaznost. Međutim, ovaj faktor rizika može da se posmatra samo uz nekoliko pratećih: ove osobe su, po pravilu, i nižeg socijalnog statusa, nižeg obrazovanja, često bivši pušači ili nepušači.

– Ključan je osećaj materijalne nesigurnosti i to podstiče stvaranje rezervi hrane, a to dalje vodi u gojaznost. To su pokazala istraživanja u Kanadi, Americi i Poljskoj. Kod nas je sve prisutnija pojava velikih nabavki. Ljudi kupuju ogromna, porodična pakovanja hrane, pune zamrzivače... To nije zdravo i zato sam protiv zamrzivača, jer kućni zamrzivači nisu isto što i industrijski. Najvažnije je spremati i jesti svežu hranu, nabavku obavljati za najviše četiri-pet dana. Vidi se i kod nas da su naše udate žene gojazne, a neudate mnogo vitkije – kaže doktorka Jorga.

Generacijske razlike u stanju telesne težine su očekivane: najbolji fizički sklad ima starosna grupa od 20 do 29 godina u kojoj 63 odsto osoba ima idealnu težinu, potom se sa porastom godina starosti smanjuje ovaj procenat, da bi u grupi starijoj od 60 godina idealnu težinu imalo svega 36 odsto ljudi.

Građani jugoistočne Srbije imaju najbolji odnos visine i težine: kod 52 odsto je taj odnos idealan, "podgojenih" je svega 32 odsto, a gojaznih šest odsto. Najgora je situacija među žiteljima centralne i zapadne Srbije – čak 53 odsto sa preteranom težinom i 12 odsto gojaznih, pokazalo je ovo istraživanje. Doktorka Jorga dodaje da su se ovi podaci koji debljinu povezuju sa socijalno-ekonomskim statusom podudarili sa statistikama iz istraživanja koje je sproveo nacionalni Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut". Podaci su zaprepastili zvaničnike, jer su potvrdili koliko je siromaštvo prisutno i u centralnoj Srbiji.

Istraživanje je pokazalo da se veoma mali procenat građana, u brizi za dobru težinu, ispomaže posebnim preparatima. Čak 92 odsto ih uopšte ne koristi, sedam odsto samo ponekad, dok svega jedan odsto to čini bar jednom do dva puta nedeljno.

Ovo je u suprotnosti sa onim što možemo da vidimo u apotekama: na rafovima se nalaze ogromne količine i vrste pilula i napitaka koje obećavaju dobru liniju, bez odricanja od hrane i bez vežbi. Kako se to isplati raznim proizvođačima i uvoznicima preparata za mršavljenje ako ih kupuje tako mali broj građana, ostaje pitanje za neku ekonomsku analizu. Doktorka Jorga kaže da mi za sada u našoj medicini nemamo validna istraživanja o tome koliko se ovakvi preparati koriste, a dodatni problem je što pacijenti to ne priznaju ni lekarima, ali ni poznanicima. Među onima koji su izjavili da koriste preparate za mršavljenje, istina, više je onih koji imaju značajno bolji odnos težine i visine, ali to ne znači da su za to zaslužni ovi preparati. Doktorka Jorga se slaže sa zaključkom istraživača da bi se pre moglo konstatovati da ovi ljudi imaju odgovorniji odnos prema svom fizičkom izgledu i da u tom cilju čine i druge napore, kao što su pravilnija ishrana, bavljenje fizičkom aktivnošću, vode računa o tome šta se, kada i u kojoj količini jede.

-----------------------------------------------------------

Gojazni – revnosniji birači

Gojazniji su revnosniji birači – mnogo češće izlaze na izbore. Imaju čvršće stranačko opredeljenje, tj. lojalniji su kao stranačke pristalice. Mršaviji su, međutim, veći optimisti. Ovo je takođe jedan od zaključaka istraživanja koje su obavili istraživači Agencije "TNS Medijum Galup" na standardnom Galupovom uzorku od 1.000 ispitanika koji reprezentuju punoletne žitelje Srbije, a u okviru akcije "Živimo zdravije", koju je podržala i "Politika".

Profesor dr Jagoda Jorga, specijalista za ishranu zdravih i bolesnih, koja radi na Medicinskom fakultetu, ali je i poslanik Demokratske stranke u Skupštini Srbije, na ovaj zaključak istraživača slatko se nasmejala i dodala da u medicini istraživanje na ovu temu, za sada nije, urađeno.

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.