Izvor: Politika, 20.Dec.2014, 16:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Azilanata sve više u prolazu, retko ko ostaje u Srbiji

Na tvrdnje da država ne poštuje prava migranata, nadležni odgovaraju da je jasno da su ovde samo u prolazu prema EU, dovoljno je videti socijalna davanja za njih u Nemačkoj

Ova godina biće rekordna za Srbiju po broju tražilaca azila – do početka ovog meseca registrovano ih je više od 13.000, a u celoj 2013. imali smo tek nešto više od 5.000 azilanata. Sve češće se u javnosti čuju kritike na račun nadležnih koji, kako se navodi, zatvaraju oči pred ovako velikim >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << brojem azilanata i jednostavno čekaju da oni nastave put. Nadležni, međutim, demantuju te tvrdnje objašnjavajući da čine sve što mogu i da je Srbija samo zemlja tranzita, a ne konačna destinacija azilanata.

U nedavnom intervju za „Politiku” An Birgit Krum Hansen, šefica Odeljenja za pravnu zaštitu izbeglica Visokog komesarijata za izbeglice Ujedinjenih nacija u Srbiji (UNHCR), napomenula je da se azilni sistem u našoj zemlji mora osnažiti, jer se stiče utisak da azilanti lako prelaze našu granicu i da saradnja Komesarijata za izbeglice i MUP-a Srbije može da bude mnogo bolja. Kao jedan od velikih problema ona je navela sporo procesuiranje tražilaca azila, ali i nepostojanje trajnog centra za azil. I Zakon o azilu iz 2008, po njenom viđenju, trebalo bi prilagoditi ogromnom broju azilanata koje danas imamo.

Da je situacija alarmantna i da u azilnoj oblasti trenutno vlada kolaps stav je Radoša Đurovića, izvršnog direktora Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

– Od 13.052 tražilaca azila od početka godine do 1. decembra, samo četvoro je dobilo azil, jer je razgovor obavljen sa svega 14 osoba. Država azilantima ne omogućava ono što je po ustavu i zakonu u obavezi da uradi – svaki od njih morao bi da ima azilnu ličnu kartu, socijalnu i zdravstvenu pomoć. A kod nas samo procesuiranje traje toliko dugo da tražioci azila u međuvremenu odu dalje – ističe za „Politiku” Đurović.

Rešenje velikog problema u kojem se Srbija nalazi vidi u osnivanju privremenog azila – da se azilantima omogući boravak u Srbiji do jedne godine uz dobijanje lične karte, smeštaja ukoliko nemaju novac, prava na zdravstvenu zaštitu i školovanje za decu.

– Zakon je predvideo situaciju u kojoj se pokreće privremeni azil – kada država nije u stanju da sprovede azilni postupak, a pogođena je velikim prilivom ljudi. To je baš ova situacija u kojoj se mi nalazimo. Rešenje jeste trenutno, ali država njime dobija vreme da reši problem azilanata na duge staze – ističe Đurović.

Ivan Gerginov, pomoćnik komesara za izbeglice i migracije, međutim, za „Politiku” kaže da je predlog nevladine organizacije „neozbiljan”, jer ogromna većina tražilaca azila nema stvarnu želju za dobijanje zaštite u Srbiji, već im je to izgovor da se zaleče, okrepe, ostanu malo, a da ne snose posledice.

– Dodeljivanje takvih privremenih zaštita predstavljalo bi zloupotrebu sistema azila. Kod nas dolaze samo oni tražioci azila koji moraju, ostaju neko vreme i onda nastavljaju ka bogatijim zemljama zapadne Evrope. Radimo najviše što možemo, ali Srbija zaista jeste zemlja tranzita. Ako uporedite socijalna davanja u Nemačkoj i Srbiji, jasno će vam biti zašto ne ostaju kod nas – objašnjava Gerginov.

On navodi da je naš Zakon o azilu dobar, procedure funkcionišu, smeštajni kapaciteti su dovoljni, a sa kolegama iz MUP-a imaju dobru saradnju i održavaju redovne sastanke.

– Komesarijat za izbeglice i migracije proširuje svoje smeštajne kapaciteta i sada u pet centara za smeštaj tražilaca azila raspolažemo sa 750 mesta. Od početka godine do 1. decembra registrovano je više od 13.000 azilnih namera, a broj onih koji su smešteni u centrima je 8.931 – napominje naš sagovornik dodajući da se mogućnost traženja azila često zloupotrebljava, ali i da je u „poslednjih šest godina razlika u broju izraženih namera i smeštenih u centrima najmanja, što govori da se više i bolje radi”.

Na pitanja „Politike” u vezi sa sporim procesuiranjem tražilaca azila, ali i o kvalitetu saradnje sa Komesarijatom za izbeglice, u MUP-u Srbije odgovaraju da je u ovoj godini izdato 10.851 potvrda o izraženoj nameri da se traži azil u našoj zemlji.

„Velika većina lica koja izraze nameru da traže azil nisu „pravi” tražioci azila i nemaju ozbiljnu nameru da ostanu u našoj zemlji. Veliki broj tražilaca azila se između pet faza u sprovođenju postupka azila višestruko smanjuje i na kraju postupka ostaje mali broj lica koja su izrazila nameru da traže azil i koja čekaju na odluku prvostepenog organa u postupku azila. Srbija je usputna stanica na putu ka željenim destinacijama. Sva lica koja borave u centrima za azil imaju potvrde o izraženoj nameri da traže azil. Od strane policijskih službenika Odseka za azil izdato je 475 ličnih karata”, navode u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

MUP: granice dobro obezbeđene

Odgovarajući na pitanje „Politike” o bezbednosti naših granica zbog utiska iznetih u javnosti da ih azilanti lako prelaze, Uprava granične policije navodi da preduzima mere na sprečavanju ilegalnih prelazaka državne granice.

– Raspolažemo dovoljnim brojem ljudi angažovanih na stanicama granične policije, koje su zadužene za obezbeđenje i kontrolu državne granice. Takođe, svaka državna granica je dodatno obezbeđena delovanjem operativnih sastava na nivou regionalnih centara koji se bave suzbijanjem prekograničnog kriminala i kriminalističko-obaveštajnim poslovima. Posebno značajan instrument u sistemu zaštite državne granice je funkcionisanje mobilnih jedinica na regionalnom nivou koje su u funkciji 24 časa i u svakom trenutku mogu da odgovore zahtevima. Uprava granične policije vrši analize rizika i u skladu sa tim preuzima sve operativno-taktičke (zasede, blokade, pojačane kontrole, nadzor praćenja) i druge mere. Istovremeno se sagledavaju i drugi kapaciteti (ljudski i tehnički) tako je na primer krajem 2013. obučeno i raspoređeno 45 novih policijskih službenika u stanice za obezbeđenje državne granice prema Mekedoniji – navode u pisanom odgovoru za naš list iz Uprave granične policije.

Dejana Ivanović

objavljeno: 20.12.2014.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.