![[ANALIZA] Da li je Bugarska ove godine bolje pripremljena za gašenje šumskih požara iz vazduha?](https://static.vesti.rs/slike-4/ANALIZA-Da-li-je-Bugarska-ove-godine-bolje-pripremljena-za-gasenje-sumskih-pozara-iz-vazduha.jpg)
Izvor: TangoSix.rs, 29.Jul.2025, 09:35
[ANALIZA] Da li je Bugarska ove godine bolje pripremljena za gašenje šumskih požara iz vazduha?
Tango Six pažljivo prati šumske požare u regionu i redovno izveštava o operacijama gašenja požara iz vazduha. Ovom prilikom analiziramo ovogodišnju spremnost Bugarske za operacije gašenja požara iz vazduha.
Bugarska spada u onu grupu balkanskih država, čiji kapaciteti za efikasno suzbijanje šumskih požara nisu dovoljni, posebno ako se ima u vidu veličina njene teritorije. Iako se može konstatovati da je ukupna situacija daleko bolja nego prošle godine, ona i dalje >> Pročitaj celu vest na sajtu TangoSix.rs << nije ni blizu željenog nivoa, niti ciljevima koje je Bugarska najavila da će postići nakon razorne letnje sezone 2024. godine kada je aktivirala mehanizam rescEU i dobila međunarodnu pomoć u avionima za gašenje požara.
Samo kao podsetnik i istorijska referenca, prošle godine Bugarska se oslanjala samo na dva helikoptera bugarskog ratnog vazduhoplovstva (Voennovozdušni sili, VVS): jedan Eurocopter AS.532AL Cougar (sada označen kao Airbus H215M) i jedan Mi-17, oba opremljena sistemima „Bambi Bucket“.
U gašenju šumskih požara angažovani su i helikopteri Bell 412EP i UH-60A Black Hawk koje je obezbedila Češka republika, par aviona CL-415 španskog ratnog vazduhoplovstva (raspoređenih u zemlji u dva odvojena navrata), par aviona CL-415 i jedan Super King Air 200 francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i dva aviona Air Tractor AT-802 Fire Boss švedske Agencije za civilne vanredne situacije.
Ove godine šumski požari u Bugarskoj, barem oni koji su značajni i vredni pažnje zbog svog potencijala da ugroze velike šumske površine, ljude i objekte, počeli su 8. jula u području okruga Asenov, u gradu Veliko Trnovo, na Arbanaškoj visoravni i u oblasti Garga Bair. Veliki požar, koji je zahvatio oko 850 hektara mešovite šume, suve trave i žbunja, izazvao je reakciju dva helikoptera VVS-a tipa AS.532AL Cougar (serijski brojevi 701 i 702) koji pripadaju 24. vazduhoplovnoj bazi, sa sedištem u Krumovu, blizu Plovdiva. Ove letelice dejstvovale su 12 puta između 19:16 i 22:12 časova, isporučivši 18 tona vode.
Najavljeno unapređenje protivpožarne flote. Kao i u većini zemalja: treba li ovu vrstu avijacije operativno poveriti ratnom vazduhoplovstvu ili civilima? / Foto: VVS / Grancharov
U narednim danima, šumski požari su se proširili po celoj zemlji i izazvali delimično vanredno stanje u opštini Straldža, koja se nalazi severoistočno od Jambola, kao i u opštini Hisarja, na oko 100 km istočno od Sofije. Sledeća u nizu, koja je pogođena bila je rezidencijalna zona u blizini primorskog grada Burgasa, gde je 30 kuća, zgrada i vozila izgorelo u požaru koji se brzo širio zbog suve vegetacije, jakih vetrova i zapuštenih zelenih površina u privatnom vlasništvu.
Ipak, najgori do sada bio je šumski požar u Parku prirode “Rilski manastir”, koji se nalazi na 2.000 metara nadmorske visine, oko 50 km južno od Sofije. Požar je zahvatio više od 50 hektara četinarske šume, a bugarske vlasti veruju da je do začetka vatre došlo usled udara groma koji je pogodio to područje pre skoro mesec dana. Prema rečima volontera Zdravka Velinova, veći deo požara razvijao se ispod zemlje. “Na površini vidimo samo dim, ali ne i vatru. A ispod može da gori 1-1.5 metra.”, objasnio je Velinov ovaj fenomen u kom površina deluje mirno, dok se tinjanje nastavlja ispod zemlje usled gorenja treseta i velikih trupaca. Stoga se ovi požari i nazivaju podzemni požari, a nekada i tresetni, ili požari korenja.
U naporima da se obuzda šumski požar u Rili učestvovali su vatrogasci, volonteri i dva helikoptera VVS, koji su sakupljali vodu iz obližnjeg rezervoara povezanog sa hidroelektranom Rila.
Šumski požari su česti u Bugarskoj tokom letnje sezone, a njihovo gašenje je često predmet političkih komentara među najvišim državnim predstavnicima. Dok je bugarski premijer Rosen Željazkov pozvao gradonačelnike i regionalne guvernere da daju prioritet preventivnim merama usred stalnih pretnji od požara, bugarski predsednik i vrhovni komandant (takođe bivši komandant VVS-a i pilot MiG-29), Rumen Radev, posetio je Krumovo 11. jula gde je pregledao sredstva 24. vazduhoplovne baze i iz prve ruke se informisao o ovogodišnjoj spremnosti te veoma važne avijacijske jedinice za VVS, ali i za Bugarsku armiju.
Komandant helikopterske baze, brigadni general Dimitar Pavlov, pokazao je Radevu helikoptere i upoznao ga sa trenutnim kapacitetima za gašenje šumskih požara. Nakon pregleda opreme i razgovora sa vojnicima, Radev je rekao da Bugarska ove godine može računati na dva Mi-17 i dva do četiri (u zavisnosti od raspoloživosti) transportna helikoptera AS.532AL Cougar. Takođe je rekao i da je Bugarska uspela da od prošlog do ovog leta nabavi 10 sistema za gašenje požara iz vazduha „Bambi Bucket“. Ova nova oprema bila je izložena u Krumovu pored helikoptera Mi-17 (serijski broj 421, koji je bio parkiran pored jednog borbenog helikoptera Mi-24V, serijski broj 144) i „Kugar“ (serijski broj 702).
Pored novih vedara, Bugarska je sada i u procesu nabavke nove opreme za kopnene jedinice za gašenje požara. Prema rečima ministra unutrašnjih poslova Danijela Mitova, ove godine će u Bugarsku stići 200 jedinica različite opreme, uključujući 20 dronova za nadzor i 70 mobilnih prikolica za prevoz vode, kao i razna druga vozila za gašenje požara. Bugarska takođe u funkciji ima šest novih mobilnih rezervoara za vodu, koje koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova (MVR). Oni su namenjeni za podršku VVS operacijama gašenja požara. U tu svrhu, obučeno je 30 službenika MVR-a, pod pretpostavkom da će u svakom trenutku podržavati operacije gašenja požara sa najviše četiri helikoptera VVS-a.
Poseta Radeva Krumovu otkrila je da Bugarska nije postigla nikakav napredak u pogledu pokretanja nabavke nove avijacijske tehnike, najavljene 2024. godine, kao dela plana za dalji razvoj nacionalnih kapaciteta za gašenje požara iz vazduha. Komentarišući ovo pitanje, bugarski predsednik je podsetio da je prošle godine doneta odluka o opremanju MVR-a specijalizovanim vazduhoplovima za gašenje požara, što je prema njegovim rečima bila greška. Izražavajući očekivanja da će Vlada promeniti prošlogodišnju odluku, rekao je da bi kapaciteti i sposobnosti za gašenje požara iz vazduha trebalo da se razvijaju u okviru VVS-a, jer je to „mnogo isplativija, mnogo brža i, što je najvažnije, mnogo bezbednija opcija“.
Lovac i helikopteraši / Foto: VVS
Očigledno govoreći istim glasom kao i predsednik, glavni komesar (generalni direktor) bugarske Civilne zaštite podređene MVR-u (Glavna direkcija za protivpožarnu bezbednost i civilnu zaštitu, GDPBZN-MVR), Aleksandar Ivanov Džartov, rekao je 11. jula da Bugarska i MVR nemaju resurse za izgradnju jedinice za gašenje požara iz vazduha. „Nije potrebna samo tehnika, već i obučeno osoblje, a to bi trajalo oko pet godina. Zato se trenutno koriste vojni resursi, kao i pomoć drugih evropskih zemalja“, objasnio je Džartov.
Radevov stav o tome kako bi trebalo da izgleda buduća bugarska jedinica za gašenje požara iz vazduha prošlog leta predstavio je njegov sekretar za bezbednost i odbranu, Dimitar Stojanov (koji je takođe bio ministar odbrane u obe prelazne vlade Rumena Radeva). On je u Fejsbuk postu tada izjavio da je kancelarija bugarskog predsednika poslala vladi u Sofiji preporuku da se ulože sredstva u povećanje dostupnosti (kroz generalne remonte) helikoptera Mi-17 i Kuguar (za formiranje zajedničke flote od osam helikoptera), obuku posada helikoptera, kupovinu modularnih sistema za gašenje požara MAFFS II od 8.000 litara za postojeća tri aviona C-27J Spartan, nabavku dodatnih C-27J i moguću kupovinu amfibijskog aviona AT-802F Fire Boss.
Komentarišući poziv za nabavku još „Spartanaca“, Stojanov je napisao: „Ne treba zaboraviti da je 2006. godine potpisan ugovor za kupovinu pet C-27J, ali su 2011. godine dva otkazana iz finansijskih razloga. Potrebe naših oružanih snaga za transportnom avijacijom, međutim, nisu smanjene, i Predsedništvo smatra da treba planirati nabavku dodatnog broja aviona Spartan. Oni mogu obavljati ne samo vojnotransportne i humanitarne zadatke, već i gašenje požara, uključujući i u inostranstvu.“
„Komponenta aviona može se dopuniti i jednomotornim amfibijama AT-802F Fire Boss. Ovaj tip može da nosi nešto više od 3 tone vode, potrebne su mu male površine za zahvatanje vode, troškovi nabavke i eksploatacije su veoma niski i na kraju, ali ne i najmanje važno, ovaj tip uspešno koriste brojne evropske zemlje, uključujući i na Balkanu“, napisao je Stojanov, dodajući da je, kako bi se imale maksimalno efikasne snage za gašenje požara iz vazduha, neophodno blagovremeno dostavljanje pouzdanih i ažurnih informacija donosiocima odluka. Ovo, napisao je Stojanov, zahtevalo bi izgradnju Nacionalnog centra za vazduhoplovno praćenje, kontrolu i upravljanje koji bi radio u koordinaciji sa komponentom bespilotnih letelica koja će se koristiti za vazdušni nadzor.
„Očekivani troškovi predloženog rešenja su više nego dvostruko niži od iznosa koji je kružio u medijima u vezi kupovinu nove protivpožarne opreme za MVR, u vidu četiri helikoptera i dva aviona velikog kapaciteta. U ovom trenutku, i s obzirom na očekivane ozbiljne troškove nabavke i ne tako kratko vreme isporuke, čini se nelogičnim kupovati nove helikoptere, posebno ako nisu namenjeni za Ratno vazduhoplovstvo“, zaključio je Stojanov svoju prošlogodišnju objavu na Fejsbuku.
Planinski požari su jedna od najozbiljnijih pretnji bugarskoj prirodi. Poslednjih godina gore sve češće, agresivnije, intenzivnije. Takođe se javljaju u područjima gde ranije nisu bili tipični. Rezultat je gubitak biodiverziteta, resursa, ekosistema i uništenje javne i privatne imovine i, nažalost, u nekim slučajevima i gubitak ljudskih života.
Nedavno objavljena analiza za period 2010-2024, pokazuje da je u tih 14 godina u zemlji izbilo 7.115 različitih šumskih požara, koji su obuhvatili 926.940 dekara (1 dekar = 0,1 hektar) planinskih teritorija, prema statistici Izvršne agencije za šumarstvo (IAG). Najviše požara dogodilo se 2012, 2016, 2019. i 2024. godine. Prošla godina je takođe godina kada je izgorela najveća površina, oko 171.160 dekara.
The post [ANALIZA] Da li je Bugarska ove godine bolje pripremljena za gašenje šumskih požara iz vazduha? appeared first on Tango Six.