Otvorena vrata svim čuvarima srpske vere

Izvor: Vesti-online.com, 18.Nov.2014, 12:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Otvorena vrata svim čuvarima srpske vere

Srpski lekari i stomatolozi koji su 1978. zbog nemačkih propisa registrovani kao društvo Prijatelji srpske kulture, u subotu su u manastiru Presvete Bogorodice u Himelstiru održali godišnju skupštinu i proslavili svoje zaštitnike Svetog Kozmu i Damjana.

Na skupštini koju su vodili predsednik dipl. inž. Zoran Veličković i potpredsednici dr Ana Fraufrau fon Rotenhan i dr Dušan Ristić, odlučeno je da se sa spiska izbrišu neaktivni i upišu novi članovi i da se krene >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << u nove programe. Iako je i na ovoj sednici izražena briga za podmladak, potpredsednica Ana Fraufrau fon Rotenhan je podelila 14 novih pristupnica, uglavnom mlađim kolegama. Odluka da Podružnica srpskih lekara i stomatologa bude otvorena i za druge struke postojala je i ranije, a ovaj put je još jednom naglašena.

  Radno predsedništvo: Dr Ana Fraufrau fon Rotenhan, inž. Zoran Veličković i dr Dušan Ristić

Večera: Dr Radovan Stojanović s mladim kolegama

Čast i ponos: Slavski kolač osveštao vladika Sergije

Dr Mihailo Rundo i prof. dr Pavle Stanković

Pozivaju i druge struke: Lekari i stomatolozi za vreme sednice

- Organizacija će sa članovima iz drugih struka biti sadržajnija i bogatija i zato pozivamo sve one kojima na duši leže srpska vera, kultura i tradicija da se jave - apeluje predsednik Zoran Veličković, diplomirani građevinski inženjer, inače i predsednik Crkvene opštine u Hanoveru.

Na predlog, nekoliko mlađih diskutanata odlučeno je da se u delovanju više koriste Fejsbuk i druge mogućnosti interneta. U tom cilju podeljena su i zaduženja.

Na skupštini je odato dužno priznanje nedavno preminulom dr Milanu C. Pešiću imunologu iz Bad Harcburga, koji je ocenjen kao jedan od najaktivnijih članova lekarske organizacije.

 

Veterani

Među najstarijim članovima Podružnice na slavu su i ove godine došli dr Mihailo Rundo iz Frankfurta, prof. dr Pavle Stanković iz Getingena i dr Radovan Stojanović iz Kasela.

- Kad smo mi pre pedesetak godina dolazili u Nemačku došli smo uglavnom bez znanja nemačkog jezika, a telefonske razgovore sa porodicama u otadžbini morali smo da zakazujemo. Naše današnje mlade kolege, za razliku od nas, posao u Nemačkoj bez znanja nemačkog jezika (ranga B-2) ne mogu ni da dobiju, a vezu sa porodicama preko Skajpa mogu da održavaju svakodnevno - uspoređuje prof. Pavle Stanković, priznati traumatolog iz Getingena.

 

Večernje bogosluženje služio je prezviter Slaviša Spasojević, a slavsko znamenje osveštao je vladika Sergije, koji je govorio o Kozmi i Damjanu i značenju lekarske slave u manastiru.

- Kao mlad đakon vašoj slavi prisustvovao sam pre 18 godina i dobro se sećam da vas je bilo više. Uveren sam da ćete nastaviti da u sebi gajite i umnožavate ono što vam je Bog svima dao, snagu da pomažete drugima i da će nas iduće godine na slavi Svetoga Kozme i Damjana biti mnogo više - rekao je između ostalog episkop Sergije.

Domaćini slave bili su dr Slavka Teodorović i njena kćerka dr Ana Fraufrau fon Rotenhan, a oni će, kako dr Ana kaže, iz poštovanja prema veri, tradiciji i upokojenom suprugu i ocu, osnivaču Podružnice dr Slobodanu Teodoroviću, slavu pripremiti i za iduću godinu. Večeru je blagoslovio vladika Sergije, a srpskim vinom goste su poslužili Brana Bošnjak i Lukas Ertel uvoznici srpskog vina iz Berlina.

 

Ideja iz Hanovera

Na ideju da se lekari i stomatolozi organizuju i lekarsku slavu slave pri crkvi došao je sveštenik Milan Pejić, paroh hanoverski. Ideju je prihvatio sada već pokojni dr Slobodan Teodorović i njegova supruga dr Slavka i Sveti Kozma i Damjan prvi put su 1978. proslavljeni u njihovoj kući u Retenu kraj Hanovera. Namera je bila da osnuju Lekarsko društvo kao ogranak Srpskog lekarskog društva iz otadžbine, ali to zbog nemačkih propisa nije moglo da se ostvari. Društvo je osnovano, ali pod imenom Prijatelji srpske kulture, oni to ime nose i danas.

 

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.