Čuda na ničijoj zemlji

Izvor: Vesti-online.com, 12.Nov.2012, 17:47   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čuda na ničijoj zemlji

Manastir Kumanica se nalazi u kanjonu reke Lim, između dva granična prelaza Srbije i Crne Gore, uz samu železničku prugu Beograd-Bar.

Svetinja pored pruge

Manastir i danas spaja ne samo Srbiju i Crnu Goru, razjedinjene politikom i balkanskim prokletstvom, već spaja i ljude svih vera koji dolaze u ovaj manastir po lek.

Ne zna se ni tačno kad je manastir podignut, verovatno između 13. i 15. veka, ali je od 18. veka bio u ruševinama. Projektom pruge Beograd-Bar >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << trebalo je da šine idu preko dela manastira, ali je ipak pomeren potporni zid na pet metara od crkve.

 

Jedino je lekovita voda, koja je svojevremeno tekla ispod samih temelja hrama, otekla ispod pruge, ali je i danas koriste vernici, piju je i njom se umivaju, tvrdeći da leči sve što se može izlečiti. Tokom 1971. godine crkva je delimično obnovljena, a konačno pre 12 godina kada je Muzej iz Prijepolja pokrenuo obnovu. Ne zna se ko je podigao manastir, ali se veruje da je ktitor bila vlastelinska porodica Kumaničići, koja je poticala iz ovih krajeva, a kasnije se pominju u oblasti Rudnika.

 

Manastir je posvećen je arhanđelu Gavrilu. U njemu se čuvaju mošti Svetog Grigorija Kumaničkog. Nepoznato je ko je bio Grigorije, sem da se u jednom zapisu pominje kao "srpski prosvetitelj i bivši arhiepiskop", pa čak da potiče "od svete i bogoizabrane loze Nemanjića".

 

Arheolozi Dejan Radičević i Emina Zečević pronašli su u oltaru crkve sarkofag sa moštima. Otkrili su ga u oltarskom delu crkve, na mestu gde se retko ili nikako ne sahranjuje.

 

Miroslavljevo jevanđelje

Nemanjići su u Bijelom Polju podigli više od 100 manastira i crkava. Da knez humski Miroslav nije naručio jevanđelje za crkvu Svetog apostola Petra, ne bismo se danas dičili najstarijim srpskim pisanim spomenikom koji je po knezu dobio ime - Miroslavljevo jevanđelje. Crkva Svetog Petra u Bijelom Polju sagrađena je 1196. i bila je sedište Humske episkopije, a doživela je tokom vekova da bude i džamija i katedrala. Početkom 14. veka bila je katedralna crkva Danila Drugog, a Turci su je u 17. veku pretvorili u džamiju i nazvali Fetije.

 

Pretpostavlja se da je reč o jednom od najvećih tadašnjih crkvenih velikodostojnika. Neretko se u Polimlju može čuti i legenda po kojoj su mošti svetog Save sklonjene pred najezdom Turaka u poslednji čas, odnosno da su na Vračaru spaljeni nečiji tuđi ostaci, te da su čudotvorne mošti srpskog arhiepiskopa upravo ovde pohranjene.

Na dan Svetog arhangela Gavrila, 26. jula svake godine okupi na hiljade pravoslavaca, katolika, muslimana i ateista, koji prenoće pod vedrim nebom kraj svetih zidina, nadajući se izlečenju. Veruje se da posetom Kumanici slepi progledaju, hromi prohodaju, a nerotkinje rađaju. Tokom noći se pale sveće za zdravlje živih i pokoj duša i razgrešenje mrtvih.

Još i danas se pominje slučaj mlade muslimanke iz Bijelog Polja koju je rodbina donela na nosilima jer je bila nepokretna. Sveštenici su joj očitali molitvu i ostavili da prespava pod vedrim nebom. Ujutro su je miropomazali osvećenim uljem iz kandila svetog Grigorija i devojka je prohodala. Zato se ispred manastira tiskaju ljudi i sa crnogorskim kapama, i srpskim šajkačama, i muslimanskim fesovima, a povremeno se čuju uzdasi "Gospode, pomiluj " i "bismilah". A otac Nikolaj u manastiru godišnje krsti i po 400 ljudi.

 

Crkvena knjiga

Milan Šebek iz obližnjeg sela Vrbnice oslepeo je u 23. godini.

- Čuvar kumaničkog hrama stavio je ispred mene staru crkvenu knjigu i rekao da čitam. Kad sam rekao da ne vidim ništa, on nastavi: "Sad ćeš videti, samo se udubi bolje." Video sam prvo obrise, a onda se desilo čudo, počeše da izranjaju slova, a onda se ceo tekst pokaza kao na dlanu - pričao je 70-godišnji Milan.

 

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.