Radili i posao detektiva, tragali za kontaktima obolelih, dan i noć lovili virus: Stručnjaci Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograda na prvoj liniji borbe protiv korone

Izvor: Večernje novosti, 24.Maj.2020, 22:33

Radili i posao detektiva, tragali za kontaktima obolelih, dan i noć lovili virus: Stručnjaci Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograda na prvoj liniji borbe protiv korone

Nije se inficirao niko od epidemiologa i tehničara, dnevno 1.000 briseva, opremu menjali stalno ONI su bili u prvim redovima borbe protiv širenja infekcije virusa korona. Epidemiolozi i tehničari Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograda (GZJZ) su od januara, kada se zvanično saznalo za ovu bolest u Kini, "na nogama". Pre pojave epidemije u Srbiji, ako je za to bilo potrebe, građane koji su doputovali iz zaraženih područja testirali su na Aerodromu "Nikola Tesla". >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << Kasnije su odlazili u studentske i učeničke domove gde su u izolaciji bili smešteni naši državljani pristigli iz inostranstva. Dnevno su uzimali i više od 1.000 briseva, radili duple smene, i vikendom, više puta dnevno presvlačili punu zaštitnu opremu... Niko od epidemiologa i tehničara GZJZ, iako su svakodnevno i po nekoliko sati bili direktno izloženi virusu, nije se zarazio. Prema rečima epidemiologa dr Slavice Maris, šefa Odseka za zoonoze u GZJZ, pod zdravstvenim nadzorom Zavoda bilo je 12.000 registrovanih putnika iz međunardnog saobraćaja koji su dolazili iz zemalja u kojima je bila velika transmisija virusa. Kada je registrovan prvi slučaj u Srbiji koji je bio povezan sa boravkom u inostranstvu stručnjaci Zavoda su dobili i nova "zaduženja".VELIKI PRITISAK - CELA naša služba je uspešno obavila zadatak - kaže dr Maris. - Bio je veliki pritisak, imali smo više od 1.400 poziva dnevno, primili smo 10.000 mejlova na koje je trebalo odgovoriti. Građani su na početku zvali za svaku temperaturu i kašalj, bili su uplašeni i pitali šta da rade. - Tražili smo kontakte potvrđenih slučajeva, kako bismo ih što pre izolovali, jer su predstavljali potencijalni izvor infekcije za druge - navodi dr Maris. - Nije bilo lako jer epidemiolog obavlja jednu vrstu detektivskog posla. Trebalo je izvući informacije, navesti ljude da se sete svih kontakata koje su imali u periodu kada su bili zarazni. Većina je sarađivala, nekada je bilo i otpora, ali na kraju smo uvek dolazili do podataka koji su nam bili potrebni. Imali smo cele klastere prvoobolelih, njihove kontakte, pa ako neko od njih oboli, onda tražimo i njihove kontakte. Po proglašenoj epidemiji, u Gradskom zavodu za javno zdravlje se radilo danonoćno. Kako je trećina od ukupnog broja obolelih bila iz Beograda, osim epidemiološke i sanitarne, i sve ostale službe GZJZ uključile su se u sprečavanje širenja infekcije. - Dešavalo se da dođemo pre osam i odemo posle ponoći - otkriva naša sagovornica. - Trebalo je završiti uzorkovanje briseva, koje smo do 4. aprila radili samo mi i "Batut". Uključivanje i domova zdravlja sa kovid-ambulantama mnogo nam je pomoglo. Bilo je naporno ne samo za lekare, već i za tehničare koji su uzorkovali. Oni su išli na kućne adrese, u bolnice, ustanove... Uzimano je više od 1.000 uzoraka dnevno. Kako ističe dr Maris, prioritet je bio da infekcija ne uđe u bolnice i socijalne ustanove, pre svega domove za smeštaj starih lica. Osim državnih, pod nadzorom epidemiologa Zavoda je bilo i 136 privatnih domova. - Ako je bilo simptoma koji bi mogli ukazivati na infekciju, uzimali smo uzorke i za sve zaposlene u domovima - kaže dr Maris. - Bilo je registrovanih slučajeva u nekoliko domova, ali smo pravovremeno reagovali. Korisnici su istog dana izmešteni iz ustanove i smešteni u neku od kovid- bolnica, a zaposleni radnici upućeni u kovid-ambulante na dijagnostiku. Kasnije, ako je bilo potrebe, u neku od trijažnih bolnica. Nismo imali većih problema u ustanovama, gde smo se pribojavali da nam infekcija ne uđe. Ona ističe da je najviše trpela porodica, kako za nju, tako i za ostale kolege. Kada se sve smiri, iščekuje odmor sa porodicom. Najveći lični strah bio je da se infekcija ne unese među članove porodice. - Bez obzira na sve mere zaštite dovoljan je trenutak nepažnje i zamora - navodi dr Maris. - Da spustite masku ili je ne promenite na vreme. Čak i u kući sam više boravila u jednoj prostoriji, izolovana od članova porodice. Viši sanitarni tehničar Ivan Vasiljević je, takođe, od prvog dana bio u prvoj liniji odbrane od virusa korona. - Posle 6. marta počelo je masovnije testiranje - priča Vasiljević. - Provodili smo po 14-15 sati na poslu. Atmosfera je ponekad, određenim danima, znala da bude iscrpljujuća i naporna. U punoj zaštitnoj opremi bili smo neprekidno po tri-četiri sata. Svaka nova ustanova značila je oblačenje i nove opreme. Dešavalo se da u jednoj ustanovi, recimo u GAK "Narodni front", kompletno menjamo zaštitnu opremu po izlasku iz svakog bloka. On ističe da je postojala određena doza straha, posebno kada se uzme u obzir da svako ima porodicu, neki malu decu, starije roditelje. - Dolazili smo kući sa dozom straha da ne donesemo virus - kaže on. - Kako smo se uhodavali, strah je popuštao. Niko se nije zarazio, iako je postajala velika mogućnost za to, jer smo direktno bili izloženi virusu prilikom uzimanja briseva. To nije samo čisto uzimanje briseva grla i nosa, već podrazumeva i popunjavanje upitnika, transport uzoraka... Sve smo odradili bez greške. Ukidanje vanrednog stanja ne znači kraj za epidemiologe i tehničare. Nastavlja se nadzor i sve mere se prilagođavaju aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. I dalje rade punom parom, a poručuju da rizik i dalje postoji i - treba biti oprezan! BRIGA DA SE ODGOVORI SVIMA NA VREME - AKO radite toliko sati dnevno, nekad osećate i zamor. Ja sam samo imala želju da završim sav posao i da svim ljudima javim rezultate što pre - kaže dr Maris. - Bila sam pod velikim stresom. Dešavalo se da nisam mogla da spavam od uzbuđenja i preslišavanja da li sam uspela da odgovorim na sve zahteve. Polazim od sebe, volela bih da što pre imam rezultate. Dešavalo se da rezultat stigne i u jedan sat posle ponoći. Teško je noću bilo ugovoriti prijem u kovid-bolnicu, ali zahvaljujući saradnji sa direktorkom Instituta "Batut" oboleli su na vreme dobili lekarsku pomoć, posebno korisnici domova za stara lica.
Pogledaj vesti o: Coronavirus

Nastavak na Večernje novosti...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.