ONA JE NAUČNICA IZ SRBIJE KOJA JE POKRENULA REVOLUCIJU U SVETU: Ovo je žena koja je oživela ljudska pluća

Izvor: SrbijaDanas.com, 22.Jul.2020, 07:53

ONA JE NAUČNICA IZ SRBIJE KOJA JE POKRENULA REVOLUCIJU U SVETU: Ovo je žena koja je "oživela" ljudska pluća

U vreme kada su sve oči naučne javnosti uperene u razvoj vakcine protiv korona virusa ne bi li se konačno stalo na put pandemiji, pojavila se vest o revolucionarnom otkriću.

Eksperiment koji je uključivao oštećena pluća, krv svinje i respiratore pokazao se uspešnim, a to znači novu nadu za plućne bolesnike kojima je transplatacija jedina šansa. Među njima će svakako biti i mnogi koji su uz borbe sa kovidom-19 izašli sa trajnim posledicama.

Timovi >> Pročitaj celu vest na sajtu SrbijaDanas.com << naučnika sa univerziteta Kolumbija i Vanderbilt u Nešvilu uspeli su da "ožive" pluća koja su ocenjena kao nepodobna za transplataciju i koja bi inače završila u medicinskom otpadu. To su učinili tako što su oštećeni organ povezali na kardiovaskularni sistem svinje i tako učinili da ona "prodišu".

Pluća su vrlo osetljiv organ i samo 20 posto njih nakon bude podobno za transplantaciju. Procenjuje se da bi nakon ovog otkrića taj broj mogao da bude dupliran.

Tim sa Kolumbije predvodila je dr Gordana Vunjak-Novaković, najuspešnija i najcitiranija naučnica srpskog porekla.

- Lekari mogu da pokušaju da "obnove" oštećena pluća pomoću "ex vivo" plućne perfuzije (EVLP), ali čak i tada mnogi ne uspeju. Pluća koja smo mi oporavili nisu 100 posto normalna, ali su dovoljno blizu toga - rekla je ona.

Nakon ovog neverovatnog uspeha ime Gordane Vunjak-Novaković odjeknulo je u domaćim medijima. Odjekivalo je i mnogo puta do sada, ali opet ne onoliko koliko njena dostignuća to zaslužuju.

Ona je prva Srpkinja koja je postala članica Nacionalne akademije nauka SAD, u kojoj se nalazi više od 300 Nobelovaca. Četvorostruki je akademik i uspešno je objavila više od 300 naučnih radova u međunarodnim časopisima, tri naučne knjige, 70 poglavlja u naučnim knjigama, 70 patenata i održala više od 310 predavanja po pozivu širom sveta.

Check out our Mace Bearer! #columbiacommencement #columbia pic.twitter.com/4f5Bs7qMkg

— Gordana Vunjak-Novakovic Lab (@GVNlab) May 23, 2017

Gordana je najviše citirani srpski naučnik u istoriji sa više od 15.000 citata (na ISI Web of Science) i više od 25.000 citata (na ISI Google Scholar). Njen indeks citiranosti od 115 je i među najvišima u svetu u svim oblastima, dok je, poređenja radi, indeks citiranosti Stivena Hokinga 118.

Redovna je profesorka bioinženjerstva i medicinskih nauka na Kolumbiji i rukovodilac je Laboratorije za matične ćelije i inženjerstvo tkiva (Univerzitet Kolumbija), u kojoj radi 38 istraživača. U zvanje univerzitetskog profesora promovisana je 2017. godine, što je najprestižniji akademski stepen rezervisan za samo 16 od ukupno 4.000 profesora na univerzitetu Kolumbija.

Ona je i članica Evropske akademije, male ali prestižne organizacije u kojoj se trenutno nalazi 50 dobitnika Nobelove nagrade. U Americi je proglašena za jednu od pet lidera u nauci i tehnologiji, a izabrana je i za Žene u tehnologiji Internacionalne dvorane slavnih. Članica je Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

Dobitnica je nekoliko prestižnih nagrada američke agencije za istraživanje u svemiru, NASA, ali i "Klemsonove nagrade".

- Izabrana sam u dve od ukupno tri američke akademije nauka, kao prva Srpkinja i prva žena na Kolumbiji koja je dobila ova priznanja. Napredak u nauci je mukotrpan i spor, i ako niko ne primećuje šta radite, teško je istrajati i motivisati mlade snage da vam se pridruže. Naravno, ne radimo za priznanja, ali su ona jako važna za vas, vašu okolinu, i naučnu oblast - rekla je 2018. godine.

Enjoying a great program at the @natBME @NatureMedicine "Engineering Biology for Medicine" meeting at @DukeU - where Gordana talked about our lab's efforts at #MicrophysiologicalSystems and #OrgansOnAChip technologies pic.twitter.com/dvbNYkvDHh

— Gordana Vunjak-Novakovic Lab (@GVNlab) May 21, 2019

U nekoliko razgovora sa novinarima spomenula je da je ljubav prema nauci nasledila od oca. Diplomirala je 1972, magistrirala 1975, a doktorirala 1980. godine na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu. Bila je redovna profesorka na Katedri za hemijsko inženjerstvo sve do 1993. godini, kada je, na nagovor mentora profesora Dragoljuba Vukovića otišla u Ameriku.

- On me je "oterao" u Ameriku da učim bioinženjerstvo. Uvek mi je govorio: "Jedino ti rad niko ne može uzeti." I bio je u pravu. Ja verujem u rad, koji, ako zaista volite svoj posao, nije ni teret ni žrtva, nego prirodno stanje. Puno sam naučila na mom tehnološkom fakultetu, nastavila sam da učim, i tako će biti sve dok sam aktivna - ispričala je.

U Boston je došla 1986. godine kao "Fulbrajtov" stipendista. Kasnije tokom vremena počela je da sarađuje sa Bobom Langerom, ocem inženjerstva tkiva i to je bila prekretnica u njenoj karijeri.

Dve decenije bavi se istraživanjima i primenom "bioreaktora" koji omogućavaju da se humana tkiva gaje u laboratoriji. Njen rad je fokusiran na inžinjerstvo ljudskih tkiva za regenerativnu medicinu, izučavanje matičnih ćelija i modelovanje bolesti.

Scientists put each damaged lung in a plastic box and attached it to a respirator. Then they connected each lung to a large vein in the neck of a live pig, so that its blood flowed through the vessels. The results seem like science fiction. https://t.co/ptiAfsgNDP

— NYT Science (@NYTScience) July 15, 2020

Njena laboratorija je razvila nove metode zasnovane na matičnim ćelijama, biomaterijalima i bioreaktorima za regeneraciju srca, pluća i kostiju, i "organs on a chip" modele humane fiziologije i patologije. Sa svojim timom naučnika napravila je srčani mišić od matičnih ćelija koji radi kao srčani mišić odraslog čoveka, što predstavlja pravu revoluciju u medicini kakvu poznajemo.

Svet zna da je ova genijalna naučnica Srpkinja. Svoju državu nikada nije zaboravila, a u rodni Beograd dolazi često iako već dugo živi daleko. Kaže da je kolege znaju kao Srpkinju, u kancelariji na zidu ima veliku panoramu Beograda, a u laboratoriji uvek po nekog srpskog studenta.

- Većina naših talentovanih studenata odlazi iz istih razloga zbog kojih smo moje kolege i ja otišli pre dvadesetak godina - tražeći uslove da radimo to što volimo i budemo među najboljima u svetu. Da sam danas pred dilemom gde da pravim naučnu i akademsku karijeru, ostala bih u Srbiji ako bih imala mogućnosti da normalno radim - rekla je.

Udata je za arhitektu po imenu Branko. Sa njim ima sina Stašu, koji je lekar.
Pogledaj vesti o: Coronavirus

Nastavak na SrbijaDanas.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SrbijaDanas.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SrbijaDanas.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.