Izvor: RTS, 26.Jan.2023, 23:36

Četvrtkom u 9: Povratak zaboravljenih bolesti

Šarlah, varičele, tuberkuloza, male boginje, korona, grip... U Srbiji imamo nekoliko epidemija, a razloga za brigu zadaju nam bolesti koje su odavno morale da budu zaboravljene i iskorenjene. Da li je pitanje trenutka kada će se epidemija malih boginja iz Smedereva proširiti na celu zemlju? Zašto je nikada manje dece vakcinisane obaveznim vakcinama? Da li su nauku i medicinu pobedili antivakseri? >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS <<
Prof. dr Ana Banko, virusolog Instituta za imunologiju i mikrobiologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu, kaže da epidemija morbila ne da nije iznenadila, već su je i najavljivali.

Ističe da je obuhvat vakcinacije razočaravajući i da se odluke o vakcinaciji donose na osnovu nečega što se ne zna. Zbog toga je važno i da se radi na edukaciji.
"Često se srećemo sa roditeljima koji kažu: Vidi nas, preležali smo, nije nam ništa. Šta bi rekli oni koji nisu sa nama, koji su preminuli?", upitala je dr Banko.
Ukazuje da je jedini način za iskorenjivanje bolesti da postoji masovno distribuirana vakcina, jednako svuda u svetu i da je, pritom, ne prenose životinje. Tako je iskorenjena variola vera, protiv koje se više ne vakciniše.
Revizija vakcinalnih kartona Direktorka Instituta za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" dr Verica Jovanović kaže da se od pojave prvih slučajeva morbila krenulo u praćenje i iščekivanje novih slučajeva.
"Primenjuju se sve potrebne metode, stara znanja, revizija vakcinalnih kartona, ide se od kartona do kartona i proverava koje dete je vakcinisano, pedijatri podsećaju na vakcinaciju i vodi se računa da, ako je neko bio neposredno u kontaktu sa obolelim, da u roku od 72 sata primi MMR vakcinu", rekla je dr Jovanović.

Prema podacima sa terena, roditelji se od pojave prvih slučajeva morbila u Smederevu intenzivnije javljaju da se deca vakcinišu.
I dok je u Novom Sadu manje od 25 odsto vakcinisanih, u Kikindi je najviše pelcovanih.
"U Kikindi je najbolji obuhvat, u tako malim mestima se poznaju i postoji mogućnost bolje i intenzivnije komunikacije zdravstvenih službi sa roditeljima. U Beogradu treba da za 15-20 odsto podignemo procenat vakcinisanih da bismo došli do zadovoljavajućeg nivoa", rekla je dr Jovanović. 
Moguće komplikacije - pneumonija, encefalitisDr Goran Vukomanović, pedijatar kardiolog Dečje klinike u Tiršovoj ističe da u tercijarnim ustanovama rade sa komplikacijama osipnih groznica, za koje ne postoji lek - zapaljenje mozga, teške upale pluća. Upravo od tih teških komplikacija vakcina štiti, ističe dr Vukomanović napominjući da nisu ugroženi samo pacijenti sa komorbiditetima.
"Mi smo imali devojčicu sa teškom formom encefalitisa posle varičela, to jeste retko, ali za tu familiju - to je sto posto. Poenta je da se zaštite svi - i hronično bolesni i zdravi koji mogu da se razbole i da to ne znaju", rekao je dr Vukomanović.
Posledice koje preležana bolest može da ostavi mogu biti teške, kao što je, na primer, sterilitet kod muške dece u slučaju preležanih zauški.
"Vakcinacija je idealan metod da pomognemo deci, da nemaju akutne, ni udaljene komplikacije", rekao je dr Vukomanović.
Ne postoji povezanost MMR vakcine i autizmaJedan od razloga zbog kojih roditelji odlažu vakcinaciju dece je i navodna povezanost MMR vakcine i autizma. Kako dr Banko objašnjava, hiljadu puta ponovljena neistina počinje da se pojavljuje kao istina, a sve je poteklo od jedne povučene publikacije - istraživanja rađenog na maloj grupi dece, bez kontrolne grupe.
"Od onda su rađena istraživanja u kojima je učestvovalo 500.000, 600.000 dece, sa sve kontrolnim grupama. Imamo i primer iz Japana gde je bila prekinuta vakcinacija, ne samo da se nije smanjila pojava autizma, već je i višestruko povećana u populaciji dece koja nisu primila nijednu vakcinu. Nauka je dinamična, ali zasnovana na dokazima", rekla je dr Banko.
Dr Vukomanović ističe i da je rađena jedna studija koja je istraživala ima li povećanog rizika od pojave autizma, kod onih čija su braća ili sestre autistična, i pokazalo se da ne postoji. Napomenuo je da nije reč o sponzorisanoj, već nezavisnoj studiji. 
Tokom pandemije kovida smanjen obuhvat vakcinisanihDr Fabio Skano, šef Kancelarije SZO u Srbiju, rekao je da je poslednjih 20 godina 56 miliona života spaseno zahvaljujući vakcini protiv morbila, kao i da je reč o bezbednoj vakcini. 
Da bi se obuhvat vakcinisanih, koji ne opao tokom pandemije kovida 19 povećao, potrebno je, kaže Skano, d ase angažuju roditelji, civilno društvo, javne ličnosti.
"Potrebno je da obuhvat bude 95 odsto dece da bi virus bio pod kontorlom, on uvek nađe rupu u društvu. Nismo postigli obuhvat, imamo 76 odsto vakcinisanih za prvu dozu, a pre epidemije koronavirusa Srbija je imala dobar obuhvat od oko 90 odsto. Ohrabrujuća je reakcija zdravstvenog sistema", rekao je Skano.
I u zemljama regiona je smanjen obuhvat vakcinisanih, dok je u Zapadnoj Evropi situacija nešto bolja.
"Svet se promenio, ja sam vakcinisan, roditeljima je pedijatar rekao prednosti i tu je priča završena, svet je sada drugačiji, moramo mnogo više da se trudimo, da uključimo roditelje i zdravstvene radnike u taj proces jer ljudi veruju zdravstvenim radnicima, njih treba da osnažimo", rekao je Skano. 
Pogledaj vesti o: Coronavirus

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Stevanović: Samo vakcinacija može da zaustavi epidemiju malih boginja

Izvor: Danas, 27.Jan.2023, 13:56

Direktor Infektivne klinike u Beogradu, dr Goran Stevanović, izjavio je danas da se epidemija malih boginja može proširiti i van Smedereva ukoliko se ne vakcinišu sva deca uzrasta do 14 godina, kao i zdravstveni radnici u ustanovama gde se oboleli leče.

Nastavak na Danas...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.