Izvor: Radio Slobodna Evropa, 16.Mar.2016, 19:08 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Iz BiH iselio cijeli jedan grad ljudi
U protekle dvije godine iz Bosne i Hercegovine je trbuhom za kruhom iselilo 80.000 ljudi. Specifično je da sada iseljavaju cijele porodice. I sela i gradovi ostaju pusti.
"Sele svi – i Srbi i Hrvati i Bošnjaci", kaže predsjednica Saveza izbjeglica i raseljenih lica Mirhunisa Zukić i dodaje da najviše odlaze mladi visokoobrazovani kadrovi, te ukoliko se ne preduzmu hitne mjere BiH će za pet godina biti zemlja staraca.
Goraždanin Edin Dervišević >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << , stručnjak iz oblasti prostornog planiranja, uprkos činjenici da je taj kadar tražen u Bosni i Hercegovini, ne može pronaći zaposlenje. Prinuđen je obavljati fizičke poslove da bi bilo šta zaradio.
"Nije mi teško ni kopati, ako me neko zovne, brati maline i tome slično", ističe Dervšević.
Edin Dervišević, kao i većina mladih obrazovanih ljudi koji su godinama na birou jer nisu politički angažirani i nemaju članove familije u vlasti, razmišlja o odlasku iz Bosne i Hercegovine, negdje gdje će znati da cijene njegovo znanje.
Inžinjerka biologije, Minela Dragolj, takođe nije mogla pronaći zaposlenje, te je volontirala u humanitarnim organizacijama koje se bave brigom o starim i iznemoglim licima. Nedavno joj se ukazala prilika da ode u Njemačku.
"Dali su mi da radim na odjelu za kardio-vaskularne bolesti i zadovoljna sam. Ovdje sam doživjela i gostoprimstvo, ljubaznost i kolegijalnost što do sada nisam imala priliku da vidim u rođenoj domovini. Ovdje se osjećam baš kao čovjek", iskreno će Dragolj.
Slična je situacija i u drugim gradovima u Bosni i Hercegovini, navodi Zoran Maksimović stanovnik Višegrada.
"Višegrad je nekada imao 20.000 stanovnika, danas ima oko 5-6.000. Ako se nastavi ovakva migracija stanovnika, za nekih desetak godina Višegrad će biti jedno obično selo i više se neće zvati Višegrad nego Selograd", smatra Maksimović.
(TV Librety: Kako tamo, rođače)
Salmir Dizdarević iz Bihaća jedan je od onih koji su imali sreću da se školuju u Austriji. Nakon završetka fakulteta uspio se zaposliti i nastaviti život u Gracu.
"Da se vratim u državu iz koje sam otišao jer nisam imao nikakvu perspektivu, mislim da na to pitanje suvišno išta odgovoriti. Zahvaljujem Bogu svaki dan što sam imao priliku otići u bolje. Žao mi je vršnjaka koji su ostali u BiH, koji su, možda, obrazovaniji od mene, ali su se morali zaposliti u prosveti i po četiri mjeseca čekaju ionako male plate", kaže Dizdarević.
Prema podacima Saveza za izbjeglice i raseljena lica koji je radio istraživanje obuhvativši gotovo sve opštine, iz Bosne i Hercegovine odlaze svi bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost ili nivo obrazovanja. Odlaze zbog ekonomske, ali i političke nestabilnosti.
"Samo sa područja opštine Zvornik otišlo je više od 8.000 ljudi, iz Brčkog isto. Moram spomenuti da je u Kantonu 10 situacija najgora, a onda i manje opštine poput Kupresa, Bosanskog Grahova, Drvara gdje su gotovo sve porodice ili spremne za odlazak ili su već iselile. Ukratko, nema opštine u Bosni i Hercegovini koja se ne suočava sa ovim problemom", ističe Mirhunisa Zukić, predsjednica Saveza.
Najveći procenat gubitka stanovništva je u opštinama Livno i Bihać. Mladi su uglavnom otišli, a oni stariji su zarobljeni u beznađu.
Zulka Baljak, direktorica Centra za građansku saradnju u Livnu, kaže da je iseljavanje stanovnika i dalje svakodnevnica.
"Samo u proteklih mjesec dana iz općine Livno otišlo je 60 obitelji", navodi Baljak.
Direktorica jedne osnovne škole u Bihaću, Amra Ćehajić, takođe govori o trendu iseljavanja cijelih porodica iz Unsko-sanskog kantona.
"Nakon rata, samo u našoj školi imali smo oko 120 maturanata, danas ih je svega 20. Od početka ove školske godine pa do kraja polugodišta otišlo nam je sedam učenika, a imamo najave da će do kraja godine odseliti u inozemstvo još nekoliko", konstatuje Ćehajić.
Mirhunisa Zukić navodi da trend iseljavanja u 2016. godini može zaustaviti izbjeglička kriza, zbog koje su mnoge evropske zemlje najavile vraćanje ekonomskih migranata. No, to nije dovoljan razlog da se bh. vlasti ogluše o činjenicu da ljudi – očajni zbog enormne nezaposlenosti, ali i sve lošije političke situacije – odlaze iz Bosne i Hercegovine.
Do sada je, kaže Zukić, tek jedno ministarstvo reagovalo na objavljene alarmantne podatke o iseljavanju.
"Pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BIH, Odjel za strance, tražili su podatke našeg istraživanja. Oni kao i Ministarstvo sigurnosti su vrlo ozbiljno shvatili alarmantnost podataka koje smo objavili i izrazili su zainteresovanost da rade na tome da se ovaj problem riješi", kaže Mirhunisa Zukić.
Nastavak na Radio Slobodna Evropa...
