Izvor: Cafe.ba, 21.Nov.2014, 12:33 (ažurirano 02.Apr.2020.)
70. godina Deklaracije o pravima građana BiH: Prava zagarantovana četiri godine prije Deklaracije UN-a
Rizvan Halilović, predsjednik Udruženja bosansko turskog prijateljstva "Bosfor", izjavio je da je Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine vrlo važna za poštivanje multikulturalnosti
U Sarajevu je danas održana panel diskusija povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine o temi "70. godina Deklaracije o pravima građana Bosne i Hercegovine" u organizaciji Udruženja bosansko-tursko prijateljstvo "Bosfor" i Udruženja demokratskih pravnika u BiH, javlja >> Pročitaj celu vest na sajtu Cafe.ba << Anadolu Agency (AA).
Rizvan Halilović, predsjednik Udruženja bosansko-turskog prijateljstva "Bosfor", izjavio je da je Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine vrlo važna za poštivanje multikulturalnosti.
"To je deklaracija koja je donesena na Drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu 1. jula 1944. godine. Ona je značajna za poštivanje multikulturalnosti i ljudskih prava i sloboda u BiH jer promoviše, štiti i unapređuje do tada nepojmljiva ljudska prava kao što je ravnopravnost prilikom izlaska na izbore, ravnopravnost muškarca i žene, zatim druge slobode, kao što je lična sloboda i materijalna sigurnost i naročito pravo na žalbu, na pritužbu, kao i pravo da niko ne bude osuđen dok mu ne bude proveden kompletan pravni proces. Sve to daje izuzetan značaj ovoj deklaraciji, a posebno je važno da to radimo povodom Dana državnosti BiH i ističemo to jer se u BiH, nažalost, na jednom dijelu zemlje proslavlja 25. novembar kao Dan državnosti, kao najveći praznik BiH, dok u drugom dijelu zemlje to nije slučaj", rekao je Halilović.
Ističe kako je vrlo značajno da se što prije donese zakon o državnim praznicima, koji bi se poštovao u cijeloj BiH.
"Ovim prilikom apelujemo na sve nevladine organizacije i vladine institucije da donesu zakon o državnim praznicima, ujednače kriterije i da povedu računa o značajnim događajima i ličnostima i sve ono što nas čini integralnim društvom BiH, a naravno u želji da BiH što prije uđe u Evropsku uniju (EU) i NATO", kazao je Halilović.
Zijad Hasić, sekretar Udruženja demokratskih pravnika BiH, izjavio je da je Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine vrlo značajna za ljudska prava i slobode.
"Deklaracija ima mnogo pozitivnih osobina, ali ja bih ukazao na dvije. To je deklaracija koja je donesena četiri godine prije Univerzalne deklaracije Ujedinjenih nacija (UN). Naravno, Univerzalna deklaracija je znatno potpunija i snažnija, ali ako kompariramo našu deklraciju, možemo vidjeti da ima dosta sličnosti, i da je ona sama pobrojala desetak ljudskih prava i sloboda koje se nalaze u UN-ovoj deklaraciji o ljudskim pravima. Drugo, ona je jedan akt koji je narodu BiH u vrijeme rata ukazao šta ih čeka poslije rata, kako će se nova vlast odnositi prema čovjeku i građaninu", rekao je Hasić.
Profesor Džemal Najetović je istakao da je u deklaraciji donijeta odluka o likvidaciji nepismenosti, odluka o narodnom zajmu od 500 miliona dinara kojim bi se riješavali zdravstveni, prosvjetni i drugi problemi.
"U deklaraciji se također kaže da su Srbi, Muslimani, tad popisna kategorija, i Hrvati BiH, ujedinjeni u Narodnom oslobodilačkom pokretu, prvi put u svojoj historiji stupili i počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čiji su temelj uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vjekovnu, mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju. Nalazi se i odluka o ravnopravnosti polova, koja kaže da je žena ravnopravna muškarcu u vršenju svih poslova, pa čak i političkih. A, danas imamo udruženja građana o zaštiti polova, jer žene se organizuju da bi ih bilo najmanje 30 posto ili već koliko u vlasti, a tada su bile ravnopavne. Pa, onda, sloboda govora, slobada štampe, sloboda vjeroispovijesti i brojne odluke koje su potkrijepile deklaraciju", kazao je Najetović.
Na panel diskusiju su pozvani ugledni akademski radnici i pravni stručnjaci iz BiH, kao što je profesor Mirko Pejanović, profesor Suad Kurčehajić, Avdo Prljača i drugi.
.jpg)
