Izvor: Blic, 20.Okt.2007, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zaslužuju cveće a dobijaju žvrljotine
Staro sajmište je, u znak sećanja na desetine hiljada pogubljenih, pre dve decenije proglašeno kulturnim dobrom. To ga, međutim, nije sačuvalo od propadanja i zaborava i danas je jedno od najzapuštenijih gradskih prostora. Slična je sudbina i ostalih obeležja posvećenih sećanju na borbu protiv fašizma.
Ispred Doma zdravlja Voždovac, skulptura koja izgleda kao naslagani novinski tabaci u znak sećanja na Ilegalnu štampariju na Voždovcu polomljena je i neprepoznatljiva. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Memorijalni kompleks u Jajincima je zapušten, a okružen je „divljim" objektima. Grobnicu narodnih heroja na Kalemegdanu, u kojoj se nalaze posmrtni ostaci Đure Đakovića, Lole Ribara, Ivana Milutinovića i Moše Pijade stalno skrnave žvrljotinama, potpisivanjem i crtanjem kukastih krstova.
- Biste na grobnici su čak bile i lomljene, ali ih je Gradski zavod brzo popravio. Mnogo gore je prošao spomenik Nadi Purić koji se nalazio u Makenzijevoj ulici. Od njega je ostao samo postament. Široko je nastojanje da se Narodni oslobodilački rat i njegove ideje potisnu iz sećanja i, ako tako nastavimo, uskoro ćemo biti jedina zemlja koja se stidi svoje antifašističke prošlosti - kaže Nebojša Dragosavac, urednik lista koji izdaje Antifašistički savez Srbije.
Spomenika koji svedoče o periodu borbe protiv fašizma u gradu ima 640, a 13 je proglašeno zaštićenim kulturnim dobrom. Međutim, pošto su heroji Drugog svetskog rata, zbog ideoloških sporova, marginalizovani, mesta na kojima su se nekada obeležavali važni datumi nekažnjeno se šaraju, oštećuju i sklanjaju. I dok u Savezu udruženja boraca NOR-a odnos prema spomenicima smatraju delom „lepeze manifestacija revanšističkog pogroma" u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kažu da je to samo ogledalo beslovesnosti i vandalizma.
- Nema ideologije iza vandalizma sa kojima se srećemo. Biste i spomenike kradu, a kada neko hoće nešto da demonstrativno uništi da bi pokazao stav, on to ne odnese, već ostavi da svi vide šta je urađeno. Od grafita nijedan spomenik nije pošteđen i njihov sadržaj je isti, bilo da su na Stambol kapiji ili Muzeju ilegalnih štamparija. Grafiti niču po svim spomenicima, i tu nema nikakve razlike da li su antifašistički ili ne - kažu u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika.
Za održavanje spomenika koji su kulturno dobro ili imaju status prethodne zaštite zadužen je Zavod za zaštitu spomenika, dok su ostali u nadležnosti opština. Ipak, Zavod i njih obilazi, evidentira i, kada treba, izdaje konzervatorske dozvole. Problem je, međutim, što je zaštita koju oni mogu da pruže zakonska, a ne i fizička.
Član gradskog veća Andreja Mladenović će danas, povodom 63 godine od oslobođenja Beograda, položiti cveće na Aleju streljanim rodoljubima i na Groblje oslobodilaca, a Spomenik poginulim sovjetskim veteranima obićiće glavni gradski arhitekta Đorđe Bobić. To su, međutim, retki trenutci da se neko seti ovih spomenika. A kada im ni društvo ne odaje dužno poštovanje nije čudo što su oni često na meti vandala.
Antifašistički spomenici pod zaštitom
1. Muzej ilegalnih partijskih štamparija u Ulici banjički venac 12 - Kulturno dobro od izuzetnog značaja
2. „4. jul" u Bulevaru oktobarske revolucije
3. Bojčinska šuma u Surčinu
4. Grobnica narodnih heroja na Kalemegdanu
5. Spomenik Moše Pijade u Makedonskoj ulici
6. Spomenik streljanim taocima u obrenovačkoj Skeli
7. Logor na Banjici - Muzej-dom Banjica
8. Logor Staro sajmište
9. Groblje oslobodiocima u Ulici Mije Kovačevića
10. Memorijalni kompleks u Jajincima
11. Jevrejsko groblje na Ledinama
12. Kuća u kojoj se rodio narodni heroj Vlada Aksentijević u Ulici maršala Tita 27 u Obrenovcu
13. Kuća Filipa Filipovića
Novac za velika oštećenja
Na Groblju oslobodilaca je sahranjeno 2.944 boraca Narodnooslobodilačke vojske i 961 vojnik sovjetske Crvene armije. Početkom devedesetih godina renovirao ga je Zavod za zaštitu spomenika i tada su sanirana oštećenja nadgrobnih obeležja u okviru groblja, ali za ulazni plato i memorijalnu kapiju nije bilo novca.