Izvor: Politika, 05.Jul.2014, 16:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Za sve petice – 666
Roditelji učenika trećeg razreda jedne beogradske osnovne škole bili su zgroženi kada su njihova deca, uz pohvalnicu za odličan uspeh, nagrađena knjigom „Čarobnjaci, veštice i magija”, za koju čak i jedan od direktora kuće koja je izdala ovu knjigu kaže da je ne bi dao svojoj ćerki od 12 godina
Salo mrtvorođenčadi kao sastojak za spravljanje >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << veštičje masti i ljubljenje đavola na crnim misama – to nisu detalji koje bi roditelji desetogodišnjaka voleli da nađu u knjigama svog deteta. Još manje su majke i očevi đaka trećeg razreda jedne osnovne škole bili oduševljeni što su upravo to zatekli među koricama štiva kojim su uz pohvalnicu njihovi klinci nagrađeni za odličan uspeh.
Tema knjige, pod nazivom „Čarobnjaci, veštice i magija”, iz edicije za uzrast od 9 do 15 godina, roditeljima se nikako nije učinila prikladnom za devojčice i dečake koji se još rvu sa tablicom množenja. Posle negodovanja roditelja, direktor škole je predložio da knjige vrate i u zamenu dobiju „pitomije”. Da li su deca bila zgrožena i uplašena sadržajem poklona koliko i njihovi roditelji, nije poznato. Uostalom, nije to ništa što još u vrtiću nisu čuli u „Ivici i Marici” i sličnim bajkama.
Ministarstvo prosvete i nauke, kako kažu za „Politiku”, nije nadležno za izbor nagrada učenicima, već je to u isključivoj nadležnosti škole, gde bi o tome morale da povedu računa stručne službe. „Svakako da knjige treba da budu primerene uzrastu”, konstatovali su u ministarstvu.
Tu knjigu, autora Kristofa Dakselmilera, objavio je „Klet”, kao deo edicije „Šta je šta”, po licenci nemačkog izdavača „Teslova”. Čitaocima se objašnjava kako su ljudi od davnina verovali u nečiste sile, prizivali ih i bili proganjani zbog toga, pa čak i oni koji se veštičarenjem nikada nisu bavili. U tekstu je naglašeno da magija ne deluje, a nema ni uputstava za crne rituale i bacanje čini. Ipak, direktor razvoja „Kleta” Ivan Perić kaže da on svojoj kćerki od 12 godina ne bi dao tu knjigu.
– Mi tu ediciju nismo dostavljali školama već smo je prodavali knjižarama i trgovcima. Svih 20 naslova namenjeno je deci od 9 do 15 godina, to su knjige o divljim životinjama, okeanima i morima, svemiru, koje su prikladne za devetogodišnjake, zatim one o starim Grcima i Egipćanima, koje se mogu davati deci kad o njima počnu da uče na časovima. Najzad, tu je i ovo delo koje je pobudilo kontroverzu i koje bih ja svakako dao starijoj deci. Nismo mogli da na svakoj pojedinačnoj knjizi označimo za koji je uzrast od 9 do 15 godina pogodna. Kod licencnih izdanja, možete samo da prevedete tekst, ne i da bilo šta dodate. Školska uprava morala je da pročita knjigu, a ne da se tek tako povede za opštom oznakom uzrasta za čitavu ediciju – kaže Perić.
Pitanje je i da li se može smatrati skandalom kada ovakvo štivo dospe u ruke dece koja odrastaju u kulturi gde od baka i deka, često i od roditelja, maltene od rođenja nauče čemu služe crveni konci i ostali rekviziti i razne bajalice za teranje uroka i bauka.
Suočavanje sa zlom, ako se odvija u kontrolisanim uslovima, kao u tradicionalnim obredima u koje su uključivani i najmlađi, može na decu delovati oslobađajuće, kaže psiholog Spomena Milačić.
– Časovi veronauke daju odgovore na pitanja koja deca imaju o zlu. Ali, tu se vera nudi kao spas i, kao i u bajkama i drevnim pričama, zlo biva nadjačano dobrim, što je neophodan sukob kako bi se izvukla pravilna pouka i potpomoglo formiranje optimističkog stava prema životu. Pre svega, temi zla, naročito kada je vezana za religijska osećanja, mora se pažljivo pristupiti, uz obavezan pristanak roditelja. Privatno deca možda gledaju i horor filmove, ali to nije izgovor za školu da ne pazi na sadržaje koje im predstavlja. Ne mogu da komentarišem slučaj knjige koja je deljena u toj školi jer je nisam čitala, ali se pitam da li je taj izbor odobrio savet roditelja i da li je o tome odlučivala školska komisija, kao i ko je u njoj bio – direktor, psiholog, veroučitelj – kaže Milačićeva.
Ako se na časovima veronauke potvrđuje da zlo, mada je slabije od dobra, postoji, teško da je to više zastrašujuće za decu nego kada im se, kao u „Čarobnjacima, vešticama i magiji”, poruči da natprirodno zlo uopšte ne postoji. Ne bi zbog veštica valjalo pokretati „lov na veštice” protiv jedne knjige.
Vladimir Vukasović
objavljeno: 05.07.2014.






