Izvor: Politika, 18.Dec.2006, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U slavu rečnog brodarstva
Prvi put u istoriji naše države zaštićeno je i za kulturna dobra proglašeno osam brodova, čime je napravljena svojevrsna zbirka eksponata na vodi
Muzej nauke i tehnike pokrenuo je inicijativu za osnivanje Odeljenja brodarstva, brodogradnje i plovidbe u okviru kojeg bi Beograd dobio Muzej rečnog brodarstva.
Tokom prošle i ove godine, prvi put u istoriji naše države, zaštićeno je i za kulturna dobra proglašeno osam brodova čime je napravljena svojevrsna >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << zbirka eksponata na vodi. Osim toga, kustosi MNT rade na proceni i izradi prateće dokumentacije za više stotina predmeta, brodske opreme, dnevnika, uniformi, maketa, koji se nalaze u vlasništvu preduzeća Jugoslovensko rečno brodarstvo, kako bi i njih mogli da stave pod zaštitu države.
Predmeti i brodovi predstavljaju zbirku neprocenjive vrednosti koja bi trebalo da uđe u fundus budućeg muzeja.
Sonja Zimonić, direktor Muzeja nauke i tehnike, kaže da su zaposleni u ovoj instituciji ponosni na posao koji su za kratko vreme uradili i da se ideja o otvaranju Muzeja rečnog brodarstva rodila upravo u toku realizacije posla.
– Brodovi o kojima je reč plovili su Savom i Dunavom od kraja 19. veka i svedoče, kako o značajnim istorijskim trenucima, tako i o razvoju brodarstva kod nas. Imajući to u vidu, muzej je angažovao komisiju koja je uz pomoć stručnih saradnika Đorđa Latovljevića, zapovednika broda JRB, i Zorana Milenovića, predsednika udruženja brodomodelara "Panon", izradila fotodokumentaciju, prikupila stručnu literaturu, originalnu dokumentaciju i uradila stručno-naučnu obradu svih osam plovila.
Posle izrade kustoskih kartona, doneto je rešenje kojim se utvrđuje da su brodovi kulturna dobra, što znači da se od strane vlasnika moraju koristiti i čuvati, u skladu sa merama zaštite koje isključuju njihovo otuđenje, oštećenje ili uništenje.
Brodovi su zavedeni u Registru tehničkih kulturnih dobara van muzejskog fonda koji se vodi u MNT. Time je učinjen prvi korak na putu osnivanja Odeljenja brodarstva, brodogradnje i plovidbe – objasnila je Zimonićeva.
Prema njenim rečima, Muzej je pripremio i elaborat na osnovu koga će tražiti pomoć od nadležnih institucija koje će imati važnu ulogu u ostvarenju zamisli o Muzeju rečnog brodarstva.
Prvi su nam pritekli u pomoć ljudi iz preduzeća za hidrogradnju i vodni saobraćaj "Ivan Milutinović" koji su spremni da nam poklone brod "Župa" koji bi usidren na nekoj lokaciji mogao da posluži kao prostor muzeja, a i sam bi bio eksponat.
Preduzeće JRB takođe je spremno da nam ustupi sve predmete koji se nalaze u njihovoj upravnoj zgradi a koji predstavljaju više nego dobru osnovu za kolekciju budućeg Muzeja rečnog brodarstva. Osim PIM-a i JRB-a u susret su nam izašli i Dunavska komisija, Ministarstvo za kapitalne investicije, Ministarstvo kulture, Udruženja brodomodelara "Panon", hidroelektrane Đerdap 1 i Kapetanija Beograd. Od njihovih predstavnika dobili smo usmena obećanja da će se svako na svoj način založiti za ostvarenje naše ideje – rekla je Sonja Zimonić.
Do ostvarenja svog plana zaposleni u MNT nastavljaju akciju stavljanja pod zaštitu države brodove za koje su procenili da predstavljaju tehnička kulturna dobra. Osim brodova "Župa" iz 1913. godine, parnog tegljača "Srbija" iz 1917, vojnog broda "Sava", iz 1904, parnog broda "Kovin" iz 1922, motornog gurača "Kablar" iz 1961, tegljača "Pena" iz 1956. i "Vojvodina" iz 1916, broda "Split" iz 1898. i potiskivača "Kosmaj" iz 1930. godine, u planu da budu stavljeni pod zaštitu su još četiri broda, "Krajina", "Kosovo", "Rumija" i "Kozara".
Jovan Vlašković
[objavljeno: 18.12.2006.]
