Izvor: Politika, 21.Jan.2010, 02:05 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Trećina pekara ne mesi hleb po propisima
Od 728 kontrolisanih objekata u 170 mesta u Srbiji, u 236 uočene nepravilnosti. – Crni hleb u našoj zemlji ne postoji. – Nisu pronađene vekne začinjene nedozvoljenim aditivima ili konzervansima
U trećini pekara u Srbiji postoji poneka nepravilnost, pokazuju najnoviji rezultati kontrole kvaliteta hleba. Pregled ispravnosti ove osnovne namirnice u 170 gradova širom zemlje sprovelo je Ministarstvo poljoprivrede.
Kontrolisane su uglavnom manje pekare, jer u njima, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << kako kažu u poljoprivrednoj inspekciji, ima najviše problema. Od 728 objekata, u čak 236 uočene su nepravilnosti.
– U tri uzorka pronađene su i povećane količine olova. Te pekare su zatvorene i podnete su krivične prijave, a odmah je usledilo i ispitivanje brašna, vode i drugih sirovina – objašnjava Dušan Pajkić, direktor Generalnog inspektorata Ministarstva poljoprivrede. Kako saznajemo, reč je o pekarama u tri vojvođanska grada – Somboru, Zrenjaninu i Kikindi.
Utvrđeno je da 58 pekara nema ni minimalne tehničke uslove za proizvodnju hleba. Najveći broj neregularnosti odnosio se na to što pekari nisu proveravali zdravstvenu ispravnost i kvalitet namirnice koju su prodavali, kao i na pogrešno deklarisanje upakovanih vekni.
– Dužnost svakog pekara je da nov prehrambeni proizvod, u ovom slučaju hleb, pošalje na analize. To mora da uradi uvek kada menja proces proizvodnje ili počne da koristi nove sirovine. To nisu ispoštovale 172 pekare na srpskom tržištu – kaže Nenad Vujović, načelnik poljoprivredne inspekcije.
Što se tiče deklaracija, grešaka je bilo u 118 objekata, a potrošači bi valjalo da znaju da su pekari dužni da, osim upakovanog, deklarišu i hleb koji prodajuu rinfuzu. Zato, kažu naši sagovornici, trgovac mora daosim cene na rafu istakne naziv proizvođača, kao i gramažu. To je bitno, jer, kako pokazuju rezultati ovog istraživanja, ima i pekara koji „varaju na vagi”.
– Manju masu od one koja je navedena na deklaraciji imalo je četiri odsto uzoraka – ističe Pajkić.
Rezultati ovih kontrola potvrdili su da u Srbiji nema pravog crnog hleba.
– Pravilnici nalažu da se crni hleb pravi od brašna tipa 1.100, a takvo na našem tržištu ne postoji. Zato potrošači mogu da kupe samo specijalne vrste vekni, koje pekari boje prirodnim dodacima poput sladnog brašna, a bitno je naglasiti i da nismo primetili da neko farba hleb bojama ili kafom – objašnjava Vujović i dodaje da zbog toga pekari i trgovci obojenu vrstu hleba ne smeju da deklarišu kao crni.
Posle dobijanja rezultata analiza, u 22 pekare je zabranjena proizvodnja, podneto je 226 zahteva za pokretanje prekršajnih prijava, a inspektori su izdali i 203 rešenja za otklanjanje nedostataka, navodi se u saopštenju poljoprivredne inspekcije.
Ovo je prva akcijska kontrola kvaliteta i bezbednosti hleba u skladu sa Zakonom o bezbednosti hrane, usvojenim pre nešto više od šest meseci, a inicijativa je potekla od Nacionalne organizacije potrošača Srbije.
– To smo uradili jer nam se već dugo javljaju potrošači koji imaju primedbe na kvalitet hleba. Ovi rezultati nisu konačni, jer sigurno ima nepravilnosti i u nekim pekarama koje ove kontrole nisu obuhvatile – kaže Goran Papović, potpredsednik NOPS-a.
Ipak, prvi čovek Generalnog inspektorata ocenjuje da je hleb u Srbiji generalno zadovoljavajućeg kvaliteta, jer nisu pronađene vekne začinjene nedozvoljenim aditivima ili konzervansima.
– Sada znamo koji su najveći problemi u pekarskoj industriji i tražićemo donošenje novih pravilnika o hlebu. Uvideli smo i da su pojedinim pekarima potrebna uputstva, pa ih pozivamo da nam se jave za savete – kaže Pajkić.
S. Despotović
[objavljeno: 21/01/2010]
Buđav lebac
Izvor: Glas javnosti, 21.Jan.2010
BEOGRAD - Zbog proizvodnje hleba lošeg kvaliteta i u neodgovarajućim tehničkim i higijenskim uslovima, poljoprivredna inspekcija zatvorila je čak 22 pekare. Pekari su najčešće zabušavali s deklaracijama, muvali s težinom hleba, falsifikovali poreklo brašna, a u 1,1 odsto uzoraka hleba otkriveno...