Izvor: Kurir, 21.Sep.2011, 00:10 (ažurirano 02.Apr.2020.)
STUDIJA IZ KAFANOLOGIJE PROF. DR DRAGOLJUBA B. ĐORĐEVIĆA
BEOGRAD - Knjiga "Kazuj krčmo Džerimo", u podnaslovu "Periferijska kafana i okolo nje" prof. dr Dragoljuba B. Đorđevića, koju su zajedno objavili "Službeni glasnik" i Mašinski fakultet iz Niša, predstavljena je danas u kafe-klubu "Glasnik".
Pred elitom sociološke struke, jer se radi, kako je objašnjeno, o sociološkoj studiji iz "kafanologije" koja se bavi fenomenom kafane kao društvene instuticije na Balkanu, o knjizi su govorili Petar Lazić (na slici) i Miodrag Raičević. >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << Lazić je istakao da je Đorđević, iako naučnik, uspeo da izbegne zamku da napiše suvoparnu studiju, jer je, pišući o najpoznatijoj srpskoj krčmi koju je proslavila pesma u kojoj se pominje, dao paradigmu o krčmama koje su skoro nestale.
Na sociološki objektivan način, autor analizira kako su nove pojave u privredi i kulturi dovele do niza promena, što je uticalo na to da nestanu periferijske kafane i da na scenu stupe sasvim novi tokovi, istakao je Lazić.
On je ukazao da mladoj generaciji trebaju fusnote da bi čitali ovaj tekst koji se bavi genezom periferijske kafane, koja objedinjuje zajedničke sklonosti ljudi da se nađu i provesele. Lazić je saopštio podatak da je u Beogradu posle Drugog svetskog rata bilo 143 krčme poput Džerime, a danas ih ima 11 i pitanje je dana kada će i one promeniit namenu.
Miodrag Raičević je ocenio da se radi o značajnoj monografiji i izrazio nadu da će podstaći sociološko izučavanje kafana.
On je primetio da takva istraživanja postoje u zapadnom svetu, pa i u susednim zemljama, ali domaća sociologija zaostaje, jer kod nas ima malo tematskih studija ne samo iz sociologije već i iz drugih društvenih nauka - istorije, etnologije i antropologije.
Raičević smatra da su kafane deo naše društvene istorije, našeg folklora kao "institucije srpskog društva" tj. "sociološke laboratorije", kako ih mnogi nazivaju.
