Izvor: Blic, 26.Dec.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Promene u gradu vidljive i golim okom

Svake godine u Beogradu započne izgradnja između 500 i 600 objekata većih od 800 kvadrata. Interesovanje investitora ne opada. Naprotiv, sve ih je više - kaže u intervjuu za "Blic" Nenad Komatina, gradski sekretar za urbanizam i novoizabrani prvi čovek Gradskog odbora Demokratske stranke Srbije.



- Promene u Beogradu vidljive su golim okom. Od zapuštene prestonice, napravili smo grad proglašen gradom budućnosti jugoistočne Evrope. Bilo je potrebno da stvari >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << najpre dovedemo do nule, a onda da krenemo u razvoj.

Sami ili sa kolegama iz Demokratske stranke?!

- Naravno, menjali smo grad zajedno sa Demokratskom strankom i u veoma dobroj saradnji. Sa gradskim arhitektom, na primer, koji je iz druge stranke, sarađujem, kako se to kaže, na dnevnoj bazi. Grad se veoma promenio. Zatekli smo 2000. godine mnoga divlja naselja: Altina, Plavi horizonti, Busije... Grmovec bez struje. Veoma smo mnogo radili na planiranju, na izradi detaljnih planova, što je u ta naselja dovodelo infrastrukturu, a stanovništvu poboljšalo uslove života.



Šta je glavni urbanistički problem Beograda?


- Saobraćaj. Ulice su preuske, nisu projektovane za ovoliki broj automobila. Dobro je što je standard Beograđana porastao, pa iz godine u godinu sve je iše vozila. Zato smo pokrenuli više projekata koje treba dovesti do realizacije, kao što su "Unutrašnji magistralni poluprsten" koji će spojiti Novi Beograd i Pančevo, zatim izgradnja mosta preko Ade Ciganlije i prva linija visokokapacitetnog nezavisnog šinskog sistema. Realista sam i znam da to ne može brzo. Prvom trasom od Ustaničke do Tvorničke vozićemo se tek za četiri-pet godina.



Koji su investitori najbrojniji u Beogradu?

- Najbrojniji su domaći, a od stranih najveće projekte grade Izraelci. Ima grčkih i austrijskih investitora, Rusi uglavnom investiraju u benzinske pumpe. Moja je procena da će stranih investitora biti sve više.

Beograd je poslednjih godina doživeo "graditeljski bum".

Kako to izgleda u brojkama?

- Mogu da govorim samo za objekte preko 800 kvadrata za koje je nadležan moj sekretarijat. U poslednje tri godine počela je gradnja oko 1.500 velikih objelata. Samo Univerzitetsko selo imaće preko 250.000 kvadrata.

Marina Dorćol još bez dozvole

Da li ste izdali dozvolu za gradnju Marini Dorćol?

- Koliko je meni poznato, ta procedura još nije završena. Dozvolu nisu dobili. Oni bi hteli da zidaju mnogo više kvadrata nego što je predviđeno detaljnim planom.

Sekretarijat i inače izdaje dozvole veoma sporo?

- To nije do Sekretarijata nego do investitora. Uvek žele da zidaju neki kvadrat više i nikad ne donesu potrebnu dokumentaciju, a svima se žuri. Kad bi doneli sva potrebna dokumenta, izdali bi im dozvole za sedam dana.

Izmene GUP tek za godinu dana

Sve je manje zemljišta za investitore. Kako to prevazići?

- Predstoji nam promena Generalnog urbanističkog plana kojim će stotine hektara uz trasu obilaznice Batajnica- Ostružnica biti proglašene komercijalnom zonom. To će najverovatnije sačekati da prođu izbori. Realno je da se izmene GUP-a dese tek u drugoj polovini sledeće godine.

Spremamo se za lokalne izbore

Napredovali ste u stranačkoj hijerarhiji.

- Ova funkcija predsednika Gradskog odbora velika je čast. To znači da ću voditi izborni štab DSS na predstojećim lokalnim izborima, koji se očekuju na proleće. Procenjujem da smo dosadašnjim radom u gradskoj upravi stekli dovoljno poverenje građana da nam opet pruže šansu da učestvujemo u gradskoj vlasti.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.