Problem od koga  se ne sme bežati

Izvor: Blic, 19.Mar.2009, 11:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Problem od koga se ne sme bežati

Dete se stalno vrpolji, „ne drži ga mesto", počne da se igra jedne igre da bi ubrzo prešlo na drugu iako prvu nije završilo, brzopleto odgovara pre nego što je pitanje postavljeno do kraja, zaboravlja stvari... Ovo dete nije nestašno ili bezobrazno već najverovatnije ima sindrom ADHD - hiperkinetski poremećaj sa poremećajem pažnje. ADHD ima bar jedan osnovac u svakom odeljenju i češće se javlja kod dečaka.

Dete koje ima ADHD je istovremeno hiperaktivno, impulsivno >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << i ima poremećaj pažnje. Radi se o hroničnom poremećaju koji se nasleđuje. Javlja se u trećoj ili četvrtoj godini, pri čemu je tri puta češći kod dečaka.

- Deca sa ADHD–om bezglavo rade stvari i ne znaju za strah. Oni u stvari ne mogu da predvide kako će se završiti njihova akcija tako da je za njih opasna čak i otvorena rerna – upozorava dečji psihijatar dr Ana Jovanović sa Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu. Ona dodaje da deca sa ADHD imaju i problem u druženju sa vršnjacima, jer ne poštuju pravila igre, ne mogu da dočekaju svoj red, svađaju se, a često su i agresivni.



HAOS U GLAVI DETETA


Kako bi razumeli šta se dešava u glavi mališana sa ADHD, treba mu na trenutak „ući u glavu". Pred očima mu prolazi neprekidan niz slika, zvukova i misli koje ne može da kontroliše. Ne može da se usredsredi na jednu stvar, jer nove stvari stalno naviru tako da brzo menja predmet interesovanja. Često je toliko zamišljen da ne primećuje kada mu se neko obraća. Međutim, simptomi se uglavnom prepoznaju tek po dolasku u školu, jer se tu po prvi put suočava sa strogim pravilima i zahtevima.

Manifestacije ADHD

POREMEĆAJ PAŽNJE

- Ne pazi

- Ne izvršava zadatke

- Ne može da se organizuje

- Izbegava dugotrajan napor

- Gubi stvari, "zaboravno”

- Lako ga ometaju spoljni uticaji

HIPERAKTIVNOST

- Vrpolji se

- Ustaje sa stolice

- Trči/penje se preterano

- Mnogo priča

- Uvek spremno "da krene”

IMPULSIVNOST

- Ne može da sačeka svoj red

- Odgovara pre nego što čuje pitanje do kraja

- Prekida druge, upada u reč

- Eksplozivno, burno reaguje

- Jedan prvak u mom odeljenju kao da je „uključen u struju": šeta po učionici, ima „leteću" pažnju, ne donosi domaći zadatak ili prvi preda rad bez ijednog napisanog slova. Čitala sam o ovoj bolesti i naučila kako da dete smirim na času i održim mu pažnju. Problem je što se sa njim ne radi kod kuće. Malog uglavnom čuvaju baka i deka, koji tek ne znaju kako da se izbore sa njim. Roditelji beže od problema tako što mnogo rade, a kad im pukne film, dete istuku što još više produbljuje problem. Pokušala sam nekoliko puta da razgovaram sa njima, bezuspešno – priča učiteljica Ljiljana Vuković Stajić iz OŠ „Duško Radović" u Novom Beogradu gde je nedavno dr Jovanović održala predavanje na ovu temu.



MORA DA SE LEČI!


Prema rečima dr Anete Lakić, neuropsihijatra roditelji teško priznaju problem i traže pomoć stručnjaka, jer misle da će oni ispasti krivi.

- Roditeljima treba objasniti da je u pitanju biološki, a ne psihološki poremećaj i da oni nisu nimalo krivi za njegovu pojavu. S druge strane, ako mališan ispolji neki od simptoma, ne znači odmah da ima ADHD. Dečji psihijatar postavlja dijagnozu, ali je važno da nam se obrate svi koji posumljaju. Dešava se da nam dovode decu koju se premeštali iz škole u školu, jer je agresivno i bezobrazno, a mi na kraju ustanovimo da se zapravo radi o detetu sa ADHD, koje nije adekvatno tretirano – rekla je dr Aneta Lakić na predavanju koje je juče održala u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar" i dodala da je jako važno lečiti ovakvu decu. U suprotnom, 46 odsto dece sa nelečenim simptomima bude izbačeno iz škole, 35 odsto napusti školu, a isto toliko ih ponavlja razred. Takođe, ova deca mnogo češće se povređuju i dva puta su skloniji korišćenju nedozvoljenih supstanci.

U saradnji sa Sekretarijatom za obrazovanje realizuje se projekat edukacije o ADHD u osnovnim školama. Edukacije imaju za cilj da zaposleni u školi, koji dolaze u kontakt sa decom budu obučeni da prepoznaju simptome ovog poremećaja. Predviđeno je da do 15. aprila projekat obuhvati 20 do 25 škola.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.