Izvor: Politika, 13.Jan.2009, 01:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pijaca preskupa, po voće u hipermarket
Veliki trgovci izbegavaju posrednike pa su poljoprivredni proizvodi kod njih jeftiniji i do 20 odsto. – Južno voće stiže direktno od proizvođača u Španiji, Grčkoj, Ekvadoru, a za „Deltin” lanac radi oko 250 domaćih farmera sa kojima su cene unapred dogovorene
Po zeleniš, južno voće i domaće jabuke kupci sve češće odlaze u radnje, pa veliki gradski trgovci polako preuzimaju posao pijačnim trgovcima. Prema istraživanju „Politike”, pojedini poljoprivredni >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << proizvodi u supermarketima jeftiniji su u odnosu na pijacu i do 30 odsto. Poslednjih dana takve razlike u cenama primetne su kod južnog voća i kupusa, dok su krompir i luk na pijaci i dvostruko skuplji nego u nekim radnjama.
Šta je još uticalo na promenu navika potrošača? Osim što lakše uspevaju da sačuvaju svežinu robe, prednost velikih trgovaca je i u tome što kupcima nude ustaljeni kvalitet i mogućnost da robu plate na poček ili karticom. I troškovi distribucije robe niži su nego u pijačnom prometu. Trgovci ističu da je dobro snabdeven odeljak za prodaju voća i zeleniša postao imperativ i da bez takve ponude niko ne može da računa na ozbiljniji razvoj posla.
–U radnjama se ranije voće prodavalo neprofesionalno. Bilo je upakovano u nekakvu ambalažu, a roba je često bila bajata. Domaći kupci danas imaju visoke standarde posebno kada kupuju poljoprivredne proizvode. Spremni su da promene trgovinu ukoliko više od dva puta zateknu poluprazne gajbice i robu lošijeg kvaliteta – objašnjava Rajko Mandić, iz „Delte”. Prema njegovim rečima, u savremenoj trgovini „zelene pijace” više nisu usputni posao već segment u koji se ozbiljno ulaže. I profit se vraća, procenjuje se da prodaja voća i povrća u prestonici poraste za čak oko 20 odsto godišnje.
Turbulencije na tržištu potvrdio je sredinom prošle godine i Republički zavod za statistiku objavivši da su pijace sve češće skuplje od trgovina. Na primeru visokih cena krompira na pijacama u Srbiji, posebno u Beogradu, izveden je zaključak da su potrošači iz razumljivih razloga počeli da izbegavaju paprene tržnice. Na njima, umesto proizvođača, već deceniju uglavnom caruju nakupci.
– Velike trgovine robu nabavljaju iz prve ruke, nema posrednika i nakupaca, kao na zelenim tržnicama. Za svoju poziciju trgovine se bore konkurentnim cenama, a to postižemo direktnom kupovinom od proizvođača na samom izvoru. Za naše radnje robu nabavljamo od oko 250 najvećih farmera u Srbiji, unapred dogovaramo sigurne količine, tako da i cene moraju biti niže – ističe Mandić.
Banane u njihove radnje stižu zelene i to svake nedelje direktno iz Ekvadora, dok pomorandže nabavljaju u Grčkoj i Španiji. Ovo je, kaže, prednost u odnosu na one koji se snabdevaju u veletrgovinama gde roba stiže jednom mesečno i sveža je samo prvih sedam dana.
I. Albunović
[objavljeno: 13/01/2009]