NA ULICAMA IMA I SEMAFORA IZ SEDAMDESETIH GODINA

Izvor: Kurir, 19.Dec.2010, 16:39   (ažurirano 02.Apr.2020.)

NA ULICAMA IMA I SEMAFORA IZ SEDAMDESETIH GODINA

BEOGRAD - Na pojedinim raskrsnicama u glavnom gradu još uvek su u upotrebi semafori iz sedamdesetih godina, ali starost i istrošenost delova tih uređaja ne utiče na kvalitet njihovog rada, a u osnovnim funkcijama skoro su ravnopravni u regulisanju saobraćaja sa savremenim, istakao je Čedomir Vukašinović iz Gradskog sekretarijata za saobraćaj.

Prema njegovim rečima, stariji semafori marke "Pupin" nalaze se još u Ulici cara Dušana u Zemunu, na Zrenjaninskom putu i na drugim raskrsnicama >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << na periferiji grada, dok je u centru većina zamenjena novijim uređajima.

- Cilj je da se ovi semafori u narednom periodu zamene novim i savremenim što će u najvećoj meri zavisiti od finansijskih sredstava namenjenih za tu svrhu - rekao je Vukašinović.

On je dodao da se stari semafori nikako ne mogu porediti sa novim, stranih proizvođača, posebno uređajima marke "Simens" koji su postavljeni u rekonstruisanom Bulevaru kralja Aleksandra.

Rekonstruisani bulevar prva je ulica na ovim prostorima na kojoj je primenjen sveobuhvatni sistem upravljanja saobraćajem sa senzorskim semaforima, koji omogućavaju vozaču da ulicu prođe sa što manje zaustavljanja.

Prema rečima Vukašinovića, senzorski semafori imaju za cilj da produže trajanje zelenog svetla na prilazu raskrsnici na kojoj ima više vozila, skrate na prilazu gde je manje i preskoče zeleno vreme ukoliko u tom ciklusu rada semafora uopšte nema vozila.

Vukašinović je dodao da takvi semafori nisu naučna fantastika za Beograd i Srbiju, jer u gradu ima oko 80 raskrsnica koje rade sa detektorima vozila i pešačkim tasterima, a samo u Bulevaru kralja Aleksandra postavljeno je 96 detektora za vozila, 30 za tramvaje i 56 tastera za pešake.

- Sistem je primenjen na celom toku Bulevara, od Cvetkove pijace do ulice knjeginje Zorke i to je princip koji ćemo slediti kada je u pitanju upravljanje saobraćajem na pojednim koridorima, jer cilj je da se ulica prođe sa što menje zaustavljanja i da se što manje čeka na sporednim prilazima - rekao je Vukašinović.

Prema njegovim rečima, u najdužoj beogradskoj ulici postoji induktivna petlja u svakoj saobraćajnoj traci koja detektuje tramvaje i druga vozila, čime se omogućava brži prolazak javnih gradskih vozila.

Vukašinović je rekao da prestoničke raskrsnice, koje su opremljene semaforima, u poslednje četiri do šest godina imaju neki vid detekcije vozila i pešaka u svom sistemu, a da se godišnje 10 do 15 raskrsnica sa fiksnim radom zamene semaforima sa detektorima.

On je napomenuo da stariji semafori nisu opremljeni tehnikom koja vozačima nagovešta promenu zelenog svetla, a koje učesnicima u saobraćaju pomaže da na osnovu tri poslednje sekunde procene da li mogu da prođu kroz raskrsnicu.

U Beogradu postoji 536 semaforskih raskrsnica, a broj semafora u nekom gradu zavisi od konfiguracije ulične mreže, broja vozila, razmeštaja gradskih aktivnosti i bezbednosnih kriterijuma.

- Broj semafora u Beogradu se ne može se porediti sa količinom semafora u drugim prestonicama, jer svaki grad je slučaj za sebe. Semafori se uglavnom postavljaju na glavne saobraćajnice, dok se raskrsnice nižeg ranga u stambenim blokovima nikada ne semaforizuju - objasnio je Vukašinović.

On je rekao da se u mnogim zemljama već duži niz godina saobraćaj reguliše pomoću kružnih raskrsnica, ali da je u izgrađenim urbanim zonama uglavnom nemoguće napraviti kružni tok.

- Kružni tok traži prostor i moguć je samo tamo gde postoje uslovi za to. Zbog manjka prostora nemoguće je regulisati saobraćaj na taj način u 90 odsto raskrsnica u Beogradu - objasnio je Vukašinović, dodajući da taj vid saobraćaja ima i mane jer otežava prelazak pešaka.

Prvi semafor u svetu postavljen je 10. decembra 1868. godine u Londonu, a konstruisao ga je Džon Pik Najt, dok je prvi semafor u Srbiji postavljen 1939. na raskrsnici ulica kralja Aleksandra, kralja Ferdinanda (današna Kneza Miloša) i Takovske. Tada je semafor regulisao saobraćaj samo od 7 do 22 sata, a u ostatku večeri i noću bilo je uključeno žuto svetlo.

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.