Mostom Zemun - Borča 2013. godine

Izvor: Glas javnosti, 19.Jan.2010, 08:25   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mostom Zemun - Borča 2013. godine

Od 2013. godine vozači će novim mostom moći da od Zemuna stignu u Borču. Predugovor o izradi 1,9 miliona evra vrednog idejnog i glavnog projekta za novu saobraćajnicu potpisali su juče predstavnici saobraćajnog instituta CIP i kineske korporacije za puteve.

Severna tangenta

Izgradnja Severne tangente i mosta preko Dunava ima za cilj da se najkraćim i najbržim putem poveže Južni Banat sa putnim Koridorom 10 i severnim i zapadnim delovima Beograda. Ova veza treba >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << da rastereti i centralne zone Beograda i Pančevački most od tranzitnog i ciljnog saobraćaja i omogući razvoj Beograda na levoj obali Dunava.

Prema rečima Milutina Ignjatovića, generalnog direktora CIP-a, ovde nije reč samo o izgradnji mosta već i saobraćajnica Severne tangente, dugih 21 kilometar.

- Kineska strana je izabrala CIP kao lokalnog partnera. Sve što ide uz saobraćajnicu radi Institut, a kineska strana zajedno sa nama projektuje ovaj i još tri mosta - istakao je Ignjatović.

Ispred kineske korporacije ugovor je potpisao generalni direktor Mao Ju Hajdong. Potpisivanju su prisustvovali i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, ministarka za NIP Verica Kalanović, gradski menadžer Aleksandar Bijelić i drugi.

Gradonačelnik Đilas naglasio je da je ponosan što će CIP zajedno sa kineskim partnerima raditi most.

- Ovaj današnji čin samo je još jedan korak u realizaciji koju smo najavili pre godinu dana. Most između Zemuna i Borče neće spajati Kotež sa nekim delovima Zemuna, već dva dela Srbije i biće gotov do kraja 2013. godine - rekao je gradonačelnik.

Generalni direktor kineske korporacije Hajdong kazao je da potpisivanje ovog predugovora predstavlja početnu tačku u saradnji kineskih i srpskih firmi, zahvalivši se u ime svoje korporacije srpskoj i kineskoj vladi.

- CIP poseduje veliku stručnost, mislimo da je naš izbor ispravan - rekao je on.

Kalanovićeva je dodala da je vrednost kompletnog projekta 170 miliona evra.

- Eksim banka Kine treba da obezbedi 85 odsto finansija, a 15 odsto ide iz NIP, kao domaće učešće. Poslovi eksproprijacije idu na teret grada.

K. B.

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.