Mladi sve češće na fizikalnoj terapiji

Izvor: Politika, 19.Okt.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mladi sve češće na fizikalnoj terapiji

Tridesetogodišnjaci dolaze zbog tegoba koje su karakteristične za petu i šestu deceniju. – Trebalo bi raditi na prevenciji oboljenja, jer statistika pokazuje da od 1.200 dece više od 70 odsto njih ima loše držanje, koje kasnije dovodi do degenerativnih promena

Službe fizikalne medicine i rehabilitacije u domovima zdravlja svakoga dana su pune pacijenata koji su zbog neuroloških problema, raznih uganuća ili reumatskih tegoba prinuđeni da dolaze na terapije. Ranije su >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ovo odeljenje uglavnom posećivali stariji pacijenti, ali u poslednjih pet godina drastično je povećan broja mladih pacijenata, koji zbog brzog načina života i nebrige o zdravlju završavaju u ordinacijama fizijatara.

Dr Vladimir Obradović, specijalista fizikalne medicine Doma zdravlja „Stari grad”, objašnjava da imaju sve više pacijenata tridesetogodišnjaka koji imaju tegobe karakteristične za one koji su zagazili u petu ili šestu deceniju.

– Pre svega se žale na vrtoglavice i probleme sa vratom, što se dešava zbog lošeg stajanja i slabe fizičke aktivnosti. Sve to menja tonus mišića i izaziva napetost, pa se kod mladih ljudi povećavaju tegobe koje bi se tek „izrazile” za nekih 20 godina. Zavisno od dijagnoze, na početak terapije se čeka od nedelju do mesec i po dana – istakao je dr Obradović, koji je u Francuskoj završio studije medicine i biologije sporta.

Dr Radoslava Anđelić, načelnica fizikalne medicine u Domu zdravlja „Dr Milutin Ivković”, objašnjava da je samo na odeljenju u palilulskom domu zdravlja u protekloj godini pregledano 24.500 ljudi, a pruženo je 634.590 fizioterapeutskih usluga.

– Pacijenti ovde budu primljeni na pregled odmah posle skidanja gipsa. Lečenje kod nekih bolesnika traje kratko, a kod nekih i do godinu dana. Pre nego što se odlučimo za terapiju, moramo da vodimo računa o godinama i kardiološkom statusu pacijenta, jer oni koji su preživeli infarkt i koji već imaju promene na krvnim sudovima ne mogu da rade iste vežbe kao i oni koji su zdravi – rekla je dr Anđelić.

Prim. dr Biljana Marjanović, specijalista fizikalne medicine Doma zdravlja na Čukarici, naglašava da treba raditi na prevenciji oboljenja, jer statistika pokazuje da od 1.200 dece više od 70 odsto njih ima loše držanje, koje kasnije dovodi do degenerativnih promena. Dr Marjanović savetuje da hronični bolesnici koji su već dolazili na terapije fizikalne medicine moraju da dolaze na kontrole na šest meseci, a oni koji su stariji od 25 godina, a imaju bolove i peckanje u vratu, jednom godišnje.

– Svi ti bolovi praćeni su „žarenjem” u mišićima. Dok ne dođu kod lekara, građani mogu da ih ublaže utrljavanjem spreja „diklofenak duo”, koji nema neželjenih efekata. To isto preporučujemo i sportistima prilikom istezanja mišića ili sličnih povreda. Važno je i da stariji građani odlaze na snimanje gustine koštane mase da bi se videlo da li boluju od osteoporoze i da li im je za to neophodna terapija – dodala je dr Marjanović.

Stručnjaci objašnjavaju da je osim ovih terapija neophodna i neka vrsta stimulacije mišića. U Endermološkom centru LPG objašnjavaju da im često dolaze pacijenti zbog terapije mekih tkiva i problema sa mišićima. Slavica Ljubojević, iz tog centra, napominje da mnogi građani traže savet zbog bolova u tetivama posle povrede ligamenata, kao i da mnogi dolaze na najsavremenije tretmane u ovu kuću.

Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da su deformiteti koštano-zglobnog sistema sve češći kod mališana i da najveći broj predškolaca kod nas ima loše držanje i ravne tabane.Klinci imaju izraženu kifozu, odnosno pogrbljena leđa u čak 13 odsto slučajeva, krivljenje kičme u stranu od oko tri odsto, problem sa stopalima ima više od 12 odsto klinaca, a grudnog koša nešto više od jedan odsto.

Fizijatri upozoravaju da, ukoliko se ne leče, ovi problemi tokom školovanja mogu da postanu veoma ozbiljni.

D. Davidov-Kesar

[objavljeno: 20/10/2008]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.