Kolumbovsko putovanje po Evropi

Izvor: Politika, 07.Okt.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kolumbovsko putovanje po Evropi

Zvuk brodskog zvona sa "Povetarca" pozdravio je juče svetske putnike, koji su posle više od godinu dana ponovo vezali svoj brod "Nikola Tesla Idea Beograd" na Savskom pristaništu. Posada koju je predvodio Branko Kresojević obišla je 18 evropskih zemalja, plovila najvećim evropskim rekama, kanalima, moreuzima, morima i okeanima i posle pređenih 14.000 kilometara vratila se na mesto odakle je sve počelo. Kao uspomena na to neobično putešestvije ostali su mnogi suveniri, zastave svih zemalja >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << kroz koje su prošli, desetine novih prijatelja i 7.000 fotografija.

Plovidba je obuhvatala dve etape: od juna do avgusta brod je, obišavši osam evropskih zemalja, doplovio do Francuske. Posle Uskrsa, neumorni moreplovci nastavili su avanturu i preko Atlantskog okeana, Gibraltarskog moreuza, albanskih obala, Bosfora i Bugarske stigli do Savskog pristaništa.

– Na brodu su bili i moja supruga Verica i sin Vladimir, kao i dvočlana televizijska ekipa. Ipak, broj članova posade stalno se menjao, naši prijatelji su odlazili i dolazili, a često smo imali i goste – kaže Kresojević.

Sa srpskom zastavom na jarbolu, brod dužine 16 metara, odolevao je plimi i oseci u Lamanšu, vetrovima u Biskajskom zalivu, buri u Krašićima. Ipak, za ovaj brod i njegovu posadu nije bilo granica: posle kontrole u Mađarskoj gde su pribavili svu potrebnu dokumentaciju, moreplovci kažu, da ih više niko nije zaustavljao na graničnim prelazima. Naprotiv, svuda su ih lepo dočekali, a za njihov brod uvek bi se našao i vez više. Tako su u Španiji, na Majorci, gde je saobraćaj veoma gust, pa vlasnici brodova moraju da se najave mesec dana ranije, naši nenajavljeni putnici ipak dobili mesto za usidrenje. Naši svetski putnici uvek su oko sebe okupljali mnoštvo radoznalog sveta.

– U lukama ili na vodi, u susretu sa drugim brodovima, uvek smo bili opkoljeni ljudima koji su želeli da znaju sve o našem neobičnom poduhvatu. U Lisabonu smo čak dobili mesto za usidrenje u centru luke, pa su svi prolazili pored našeg broda. Bili smo prava atrakcija – seća se Kresojević.

– More donosi neki poseban mir i, za razliku od kopna, na vodi su svi spremni da priteknu u pomoć, ne pitajući za putne isprave, svrhu putovanja ili nacionalnost – objašnjava kapetan. U Albaniji su imali manju nezgodu kada je brod udario u betonske blokove pored obale Drača. Bilo bi nemoguće nastaviti putovanje da radnici iz obližnjeg brodogradilišta nisu pritekli u pomoć i brzo popravili kvar, ne tražeći pri tom novčanu nadoknadu.

– Vodili su nas i u obilazak grada, a tom prilikom desilo se i jedno otkriće – priča Kresojević.

Iznad Drača postoji selo staro više od 100 godina, čiji su žitelji Bosanci. Oni su potomci Turaka koji su, posle povlačenja iz Bosne, krenuli nazad u domovinu, ali im se brod pokvario baš na tom mestu. Možda su hteli da sačekaju bolje prilike da poprave brod, ali, kako to obično biva, umesto nekoliko meseci, ostali su sto godina. Njihovi potomci, naravno, odavno su zaboravili odredište ka kojem su krenuli njihovi preci.

– Od Istanbula do Konstance plovili smo danonoćno i bili smo mnogo iscrpljeni. Ipak, posade drugih brodova bile su voljne da nam pomognu, pa su nas tri dana i tri noći vukli drugi brodovi. Zahvaljujući i njima, mi smo, konačno, srećno stigli – kaže Kresojević.

Avantura, ipak, nije prošla bez dramatičnih trenutaka. Kapetan kaže da mu je najteže bilo u Biskajskom zalivu, jer na moru je bilo veliko nevreme, a on je ovu opasnu deonicu prelazio sam.

– Nikada se više ne bih usudio da plovim tuda i verujem da sam imao mnogo sreće jer sam prošao bez većih problema. Još kad sam čuo priče drugih kapetana, kojima su se tu prevrtali brodovi, i to mnogo veći od mog, sve mi je to još više uteralo strah u kosti. Tada i više nikad – odlučan je Kresojević.

Priče o potonuću brodova, oštre litice, veliki talasi koje je teško izbeći, i opasni vetrovi, izgleda da ipak, nisu zaplašili našeg kapetana, jer on planira nova putovanja. Želja mu je, kaže, da oplovi Rusiju i nada se da će uskoro i taj svoj san ostvariti.

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.