Izvor: Politika, 28.Jul.2010, 00:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
„Jugoeksportovo” zdanje nikako da nađe kupca
Vrednost zgrade u Kolarčevoj ulici prema poslednjoj proceni bila je 5,7 milijardi dinara. – Prethodnih pet pokušaja da 5.500 kvadrata nađe novog vlasnika propali su zato što se na oglas za prodaju niko nije javio
„Jugoeksportovo” poslovno zdanje na jednoj od najjatraktivnijih lokacija u Beogradu u Kolarčevoj ulici moglo bi da promeni gazdu otkad >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << je zgrada ukrašena oglasom da je na prodaju. Jer, kako smo nezvanično saznali u Agenciji za privatizaciju, koja je nedavno istakla takvu reklamu, telefoni ne prestaju da zvone. Prethodnih pet pokušaja da 5.500 kvadrata nađe novog vlasnika propali su zato što se na oglas za prodaju imovine iz stečaja niko nije javio.
Ako se ima u vidu da je na tri licitacije iz 2008. i 2009. početna cena umanjena sa 4,2 milijarde dinara na 2,5 milijardi postavlja se pitanje da li je ekonomska kriza rasterala investitore ili se čeka da cene još padnu pa da se za manje novca dočepaju prestižne lokacije u centru grada. To im omogućavaju i propisi. Posle neuspelih javnih nadmetanja Zakon o stečajnom postupku dozvoljava poveriocima da se naplate i na druge načine i to prodajom imovine direktnom pogodbom ili prikupljanjem ponuda.
Međutim ni prikupljanjem ponuda, zgrada iz dva ovogodišnja pokušaja nije otišla u ruke kupaca, kaže Milenko Delić, predsednik samostalnog sindikata „Jugoeksporta”. Na poslednjem prikupljanju ponuda, kaže, pre mesec dana niko nije bio spreman da uloži 5,7 milijardi dinara na koliko je procenjena vrednost zdanja. Nije čak bilo investitora koji bi ponudili ni polovinu tog iznosa jer procenjena vrednost nije obavezujuća. Na oglas nije stigla nijedna ponuda.
Dušan Belanović iz Agencije za privatizaciju, propale pokušaje prodaje objašnjava finansijskom krizom.
– Nekoliko nekretnina na atraktivnim lokacijama koje pokušavamo da prodamo najbolji su znak koliko se kriza odrazila na poslovanje. Pre tri godine niko ne bi mogao da poveruje da ne možemo naći kupca za poslovni prostor u centru – kaže Belanović.
Da je poslovni prostor u srcu prestonice bio tražen kao alva najbolje ilustruje podatak da je Agencija za privatizaciju u novembru 2007. godine prodala „Jugoeksportov” lokal na početku Knez Mihailove ulice za 16,5 miliona evra ili 32.000 evra po kvadratu.
Bez obzira na ekskluzivnost lokacije Ivana Trajković, konsultant agencije za nekretnina „King Strdža”, kaže da prodaju otežava ne samo manja tražnja na tržištu nekretnina nego i nedostatak parkinga i nefunkcionalnost zgrade.
Prodaju imovine iz stečaja ove nekada velike firme pomno prate i preostalih 60 zaposlenih i pitaju se zašto Agencija forsira raspisivanje oglasa ako kupaca nema.
Delić kaže da bi u avgustu trebalo da bude objavljen novi oglas za prodaju.
– Nadamo se da nećemo završiti na ulici. „Jugoeksport” ima 51 odsto kapitala „Avalafilma” koji je procenjen na 105 miliona evra, imali smo 56 odsto akcija u „Moje selo” na Zlatiboru dok nije otišlo u stečaj, posedujemo 20 odsto kapitala u „Budimci”, koja je sada u restruktuiranju, zgradu u ulici Majke Jevrosime, brojne prodavnice u Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, magacinski i garažni prostor u Čingrijinoj ulici u Beogradu i 140 umetničkih dela – ističe Delić.
D. Mučibabić
---------------------------------------------
Zdanje staro 87 godina
Palata Jugoslovenske banke, današnja „Jugoeksportova” zgrada, podignuta je 1923. godine na uglu Kolarčeve i Makedonske ulice, kao dominantan ugaoni objekat. Projekat je nastao u praškom arhitektonskom ateljeu Matija Bleha. Reprezentativna palata sa podrumom, prizemljem, mezaninom, tri etaže i povučenim spratom, izvedena je u duhu akademizma. Opštem utisku reprezentativnosti naročito doprinosi skladno izvedena arhitektonska plastika. Ona je rad vajara Kirila Pavijka iz Praga. U veštačkom kamenu plastiku je isklesao Đuzepe Pino Grasi, beogradski arhitekta italijanskog porekla, čija dela krase mnoga beogradska zdanja. Na fasadi bančine palate našlo se deset figura atlanta, devet istih muških glava sa šajkačom, osam identičnih ženskih glava sa maramom i sedam polufigura lava. Uloga izvedene dekoracije bila je u formalnoj dopuni arhtiektonske kompozicije. Njena simbolika ne ukazuje na namenu građevine, već čini dekorativnu dopunu zidnog platna. Prikazani motivi bili su uobičajeni za to vreme i simbol su zaštite snage i herojstva.
Palata Jugoslovenske banke u Kolarčevoj ulici 1 zaštićena je u okviru celine „Stari Beograd”.
objavljeno: 28/07/2010