Deseti Beogradski bezbednosni forum: Efikasnost ispred demokratije

Izvor: NoviMagazin.rs, 27.Okt.2020, 18:17

Deseti Beogradski bezbednosni forum: Efikasnost ispred demokratije

U odgovoru na pandemiju bitna je delotvornost, a ne političko uređenje. Solidarnost jedini način da se efikasno reši globalna kriza

Piše: Ivana Pejčić

U trenutku kada se Evropa suočava sa drugim talasom pandemije i drastičnim povećanjem broja zaraženih od koronavirusa, na desetom Beogradskom bezbednosnom forumu održan je panel pod naslovom “Spasavanje demokratije: saradnja i solidarnost posle pandemije”. Na panelu se razgovaralo o dosadašnjem >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << odgovoru država na krizu koju je izazvao covid-19 i njihovoj delotvornosti.

Učesnici ove diskusije Ivan Krastev, predsednik Centra za liberalne studije u Sofiji i stalni član Instituta za humanističke nauke u Beču, i Tomas Karoters, potpredsednik za istraživanja u Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir u Vašingtonu, smatraju da je dosadašnja kriza pokazala da je za uspešno reagovanje na pandemiju presudna delotvornost, a ne političko uređenje ili ekonomski nivo razvoja određene države.

Umesto od vrste političkog sistema, rešavanje velikih kriza u značajnoj meri zavisi od delotvornosti vođstva, naglasio je Karoters. Dodao je da nije lako reći da li se demokratije ili autokratije bolje snalaze u rešavanju krize, te da to, umesto od vrste političkog režima, u velikoj meri zavisi od nekoliko faktora.

“Za efikasno suočavanje s pandemijom potrebne su vam četiri stvari: odgovorno vođstvo, dobar državni kapacitet za formulisanje i sprovođenje politika, društvena kohezija i, idealno, prethodno iskustvo sa hitnim zdravstvenim situacijama”, ocenio je Karoters. On smatra da nema korelacije između uspešnog odgovora na pandemiju i ekonomskog nivoa razvoja.

“Vijetnam je siromašniji od SAD, pa se bolje izborio s pandemijom”, istakao je Karoters zaključujući da građani traže delotvornost i da ova kriza naglašava da se moramo udaljiti od takvih tradicionalnih podela.

SAMOKOREKCIJA: Govoreći o “spasavanju demokratije”, Krastev je istakao da to nije neophodno jer je osnovna karakteristika demokratije da se ona menja i prilagođava okolnostima. Govoreći o krizi demokratije, dodao je i da je globalno širenje demokratije ono što je stvorilo nove probleme. Krastev smatra da je solidarnost jedini način da se efikasno reši globalna kriza.

“Neke demokratije mogu da koriste nedemokratske mehanizme u doba krize. Demokratija će se promeniti i ova kriza će promeniti naš način života”, kategoričan je Krastev. Naglasio je da se demokratija menja, a paralelno sa tim i institucije. “Ono što zaista treba spasti su određene vrednosti, sama sloboda. Ne radi se samo o institucijama jer se institucije menjaju. Jedna od snaga demokratije je u tome što je to samokorektivni tip političkog poretka”, objasnio je Krastev.

Na pitanje moderatorke da li bi ova kriza mogla da okrene svet ka autoritarizmu, Krastev kaže da treba biti obazriv oko čega se brinemo i da priroda političkog režima neće odrediti odgovor na krizu. Dodao je da neke demokratije funkcionišu dobro, ali da ne možemo očekivati da isto funkcionišu i u krizi. Naveo je da je SAD demokratija koja nije prošla dobro, dok nedemokratska Kina jeste, uz napomenu da se razgovara o reagovanju na krizu koja još nije završena. Krastev ističe da primeri Kine i SAD tokom pandemije nisu dovoljni da pokažu kako autoritarna ili demokratska država reaguje na krizu i da loš učinak SAD-a u ovom kontekstu ne znači da su demokratije suštinski manje sposobne da se nose s krizom.

“Kako bi delotvorno odgovorile na krizu, određene demokratije mogu da koriste politiku koju obično ne biste povezali s njima. Smatram da je ova fleksibilnost znak snage demokratskih režima, a ne njihove slabosti “, istakao je Krastev

Kako je ukazao Karoters, od 20 zemalja koje su se najbolje snašle u pandemiji, njih 15 je sa demokratskim uređenjem. “To su male demokratije, poput Novog Zelanda ili Tajvana, ali ipak demokratije. Dok sa druge strane imamo Belorusiju, Tanzaniju, Nikaragvu i slične autokratske države koje se nisu dobro izborile s pandemijom”, naglasio je Karoters. Napomenuo je da se ne mogu samo SAD i Kina uzimati kao primeri jer to ne odražava stvarnost, budući da je Kina imala daleko bolji odgovor na pandemiju, ali da je delotvornost viša kod demokratija. On je dodao i da je ovo prva kriza koja je jače pogodila bogate nego siromašne i da je moguće da je Evropa prošla gore od Afrike zbog razlike u prosečnoj starosti populacije.

“Ovo je prva kriza ovog tipa koja je više pogodila bogate zemlje nego siromašne. Stopa smrtnosti je veća u Evropi negoli u Africi. Ova kriza je pokazala da se oni koji su obično pružali pomoć, a ovog puta je ona njima bila neophodna, nisu baš najbolje snašli. Rezultat toga je nedostatak velikodušnosti jer zemlje i ljudi koji obično mnogo pomažu nisu baš dobro prošli “, rekao je Karoters.

SOLIDARNOST: Po pitanju saradnje Krastev kaže da je na jednom nivou manjkalo solidarnosti, dok je na drugom nivou nje bilo. On dodaje da bi, u slučaju da se pre dve godine raspravljalo o tome koja vrsta krize bi dovela do visokog nivoa međudržavne saradnje, svi odgovorili – u slučaju pandemije jer ona generalno utiče na sve i ne može biti zaustavljena na granicama. Ipak, dodaje on, u Evropi su granice “vraćene” onog momenta kada je pandemija počela i ovaj period je obeležen rivalstvom između SAD i Kine. Sa druge strane, karantin je doveo do povećanja druge vrste solidarnosti, među komšijama i unutar porodica, a ljudi su postali znatno zainteresovaniji za zbivanja u svetu i efektima pandemije na ljude širom sveta.

“Pandemija je dovela do toga da je ljudima koji nisu bili posebno zainteresovani za to šta se dešava van njihovog grada ili države sada postalo važno koliko ima zaraženih u Brazilu ili SAD, ili kako Nemačka reaguje”, ističe Krastev.

Nacionalizam koji se pojavio u prvim nedeljama pandemije, naglašava on, drugačiji je od onoga koji se pojavio tokom migrantske krize. Između ostalog, Krastev ukazuje da se odnos prema migrantima kada su se zatvorile granice bio isti kao i prema državljanima te države.

Karoters smatra da je pandemija pokazala ljudima da mogu da računaju na porodicu i svoju zajednicu. Dodao je da se kada se upoređuje reagovanje na pandemiju od međunarodnog preko nacionalnog i regionalnog do lokalnog nivoa, vidi da je odgovor bio uspešniji na nižim nivoima vlasti.

Prema oceni Krasteva, saradnja u Evropi koja se pojavila u leto posle prvog talasa pandemije nije rezultat naročito dobrog rada EU u početnoj fazi pandemije već toga da su ljudi jednostavno shvatili da je solidarnost jedini način da se bude efikasan u rešavanju globalne krize.

“Ako ste mala zemlja i prolazite kroz pandemiju ili ekonomsku krizu poput ove, trebalo bi da sarađujete “, rekao je Krastev.

POLITIČKI EKSPERIMENT: Kao jedan od rezultata krize Krastev smatra da će biti više političkih eksperimenata, poput onog koji je napravila vlada Švedske.

“U martu i aprilu nesigurnost je bila velika i vlade nisu znale šta da rade, pa su počele da kopiraju jedne druge. I to je bio dobar pristup jer kad ne znaš šta se dešava, pripremi se za najgori scenario, i ako ne radiš šta rade svi drugi, rizikuješ glasače. Zato je švedski pristup bio veoma hrabar, slagali se s njim ili ne”, zaključio je Krastev. Dodaje da u ovoj fazi pandemije više neće biti te vrste kopiranja jer se efekti pandemije razlikuju od jedne do druge države. “Različiti su ekonomski efekti, različita su društva, tako da će države morati više da se okrenu eksperimentalnim načinima reagovanja na pandemiju. Tu će biti najznačajnija fleksibilnost. Naravno, neće svi eksperimenti biti uspešni”, naglašava Krastev.

Oba govornika složila su se da je paradoks globalizacije da se građani osećaju sve nemoćniji kao individue, te da je pandemija ubrzala ne krizu već potrebu za “deglobalizacijom” demokratije. A sve se to događa u vremenu u kojem smo svi zahvaljujući tehnologiji više nego ikada globalizovani.

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.