Brodovi usidreni sve do proleća

Izvor: Blic, 01.Nov.2008, 10:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Brodovi usidreni sve do proleća

Brodovi preko Save juče su prevezli poslednje putnike sa novobeogradske na starobeogradsku obalu. Zadovoljstvo probnim periodom funkcionisanja rečnog prevoza nije na očekivanom nivou jer je šest meseci prevezeno 58.000 hiljada putnika. Ipak, nadležni ne gube nadu i planiraju inovacije, ali je još uvek neizvesno da li će brodovi podići sidra na proleće.

Beograđani su tokom šest meseci probnog perioda brodove više koristili da bi uživali na reci i razgledali Beograd, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << iako je prvobitna zamisao bila da služe isključivo kao javni prevoz. U tom pogledu, putnici sa povlasticama GSP prvih nedelju dana nisu morali da kupuju karte što je u velikoj meri uticalo na povećanje interesovanja. Poređenja radi, u prvih pet dana funkcionisanja prevoza na Savi, prevezeno je oko 3.000 putnika, što je polovina od ukupnog broja korisnika za ceo septembar.



Pad interesovanja


Razlog za pad interesovanja je i u istim cenama karata za dve različite destinacije. Naime, od Bloka 70 do Ade Ciganlije putovalo se u proseku oko 10 minuta, dok je putovanje na liniji Brankov Most - Blok 70 trajalo barem tri puta duže. Cena karte na obe linije bila je 50 dinara.

Broj prevezenih putnika

April 2.820

Maj 7.363

Jun 8.844

Jul 13.349

Avgust 15.536

Septembar 6.619

Oktobar 3.500

Ukupno 58.031

- Nije ostvarena masovnost i navika da se brodovima putuje na posao, što je bila prvobitna ideja a zbog toga i za nas posao nije bio isplativ. Turizma je bilo. Kad je lepo vreme, kad je praznik ili vikend brodovi su uglavnom bili puni a u drugim slučajevima je interesovanje bilo veoma malo - kažu u preduzeću „Metro na vodi" koje je Direkcija za javni prevoz angažovala kao izvršioca posla.

Činjenicu da su putnici uglavnom u turističke svrhe koristili prevoz na Savi potkrepljuje i podatak da je u avgustu, kad je sezona odmora u punom jeku i kad traje letnji raspust prevezen i najveći broj ljudi, čak 15 hiljada. Ovaj broj se gotovo trostruko smanjio u septembru kad su đaci pošli u školu, a zaposleni se vratili na radna mesta.



Potrebni brži brodovi


Iako svi pokazatelji govore da rečni prevoz nije zaživeo u Direkciji za javni prevoz imaju nade i volje da projekat nastave na proleće, konstatujući da se mnoge stvari ipak moraju promeniti.

- Neophodna je veća frekvencija brodova, odnosno da oni češće idu, povećanje broja brodova, ali i nabavka novih i bržih. Osim toga, pristani moraju da se urede na drugačiji način, da budu funkcionalniji i vizuelno privlačni - kaže Slavko Kantar, koordinator zadužen za organizaciju rečnog prevoza u Direkciji za javni prevoz i najavljuje da će nadežni učiniti sve da sezona prevoza na rekama ponovo krene na proleće. Za povećanje masovnosti, treba poboljšati i informisanost putnika, a problem je i loša povezanost obale sa javnim prevozom.

- Brod ne može da opstane sam za sebe. Niko ne želi da pešači 150 ili 200 metara do prvog autobuskog stajališta da bi se prevezao dalje. Duž obale moguće je napraviti pristan bilo gde, ali taj pristan mora biti povezan odgovarajućom infrastrukturom, asfaltiranim putevima, adekvatnim prevozom itd - kažu u „Metrou na vodi".

Isplativije od Borče do Zemuna

Iz preduzeća „Metro na vodi" navode da bi najisplativija bila vožnja na relaciji Borča - Zemun - Novi Beograd, jer bi se više koristila. U prilog toj konstataciji navode i činjenicu da je put od Borče do Zemuna duži od Novog Beograda do Brankovog mosta. Građani sa druge strane Dunava su od Zemuna udaljeni 24 kilometra drumom. Direkcija za javni prevoz još ranije je najavila uspostavljanje te linije.

Startovati sa šest brodova

Osim postojeća dva, „Metro na vodi" ima još dva broda koja će na proleće biti osposobljena za plovidbu.

- Da bi se uspelo mora se bolje startovati. Narednog proleća mora biti barem šest brodova u funkciji gradskog prevoza i nadamo se da će se i neka druga preduzeća uključiti u priču - kažu u „Metrou na vodi".

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.