Bolje je u Surčinu

Izvor: Blic, 01.Jun.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bolje je u Surčinu

Već sa prvim nagoveštajem da će Zoo vrt biti preseljen u Surčin, gradskim vlastima javile su se brojne organizacije koje se bave zaštitom životinja, kao i Beograđani koji sve više podržavaju ovu ideju. Ipak, pre preseljenja je, kako naglašavaju gradske vlasti, potrebno sprečiti njegovu privatizaciju.

Preseljenje zoološkog vrta sa Kalemegdanske tvrđave podržali su udruženje ORKA, Biološki fakultet i još neke organizacije za zaštitu životinja. ORKA predlaže formiranje >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << specijalne komisije, koja bi trebalo da odluči šta je najbolje za životinje u zoološkom vrtu. U nju bi trebalo uključiti predstavnike Gradske uprave, Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinu, upravu Zoo vrta, Biološki i Veterinarski fakultet, kao i međunarodne organizacije.

- Ovaj problem je vrlo kompleksan i ne treba olako donositi odluke. Životinje bi trebale da budu na prvom mestu. Eksperti iz ove oblasti moraju da budu uključeni. Trebalo bi pitati za mišljenje i relevantne međunarodne organizacije. Takođe, kod nas još nije usvojen Zakon o dobrobiti životnja, a dodatnu konfuziju unosi i započet proces privatizacije Vrta dobre nade - kaže Elvir Bura-zerović iz ORKE.

Iako je u decembru na inicijativu Ministarstva privrede pokrenut proces privatizacije Zoo vrta, gradske vlasti su pre mesec dana pokrenule proces njegove transformacije iz društvenog u javno gradsko preduzeće.

- Zoološki vrt je trenutno u vlasništvu države i moramo sprečiti njegovu privatizaciju. Nemoguće je taj prostor privatizovati, jer se nalazi na kulturnom dobru i ne može se ustupiti bilo kome osim Gradu. Projekat njegovog preseljenja je velika investicija i to će finansirati Grad. Trebaće nam barem godinu i po dana, da bi projekat pripremili i angažovali eksperte iz ove oblasti - objašnjava gradski arhitekta Đorđe Bobić.

Radi realizacije ovog plana, Grad je pripremio i izmenu Generalnog urbanističkog plana, koji bi trebalo da bude usvojen u septembru.

Evropski standardi

Životinje koje žive u zarobljeništvu treba da imaju uslove, koji liče na one u kojima žive u prirodi. Mora da im se obezbedi dovoljan prostor za kretanje i određeni tip biljnog rastinja. Životinjama mora da se omogući kopanje, penjanje, posipanje peskom, sakrivanje, kupanje, zakopavanje hrane... Taj prostor traba da sadrži objekte za mentalnu stimulaciju životinja. Unutrašnje zatvorene prostorije moraju da imaju određenu temperaturu i stepen vlažnosti, odgovarajuće osvetljenje i grejanje.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.