Beogradske priče: Istorija gornjovaroške crkva

Izvor: Večernje novosti, 10.Jun.2017, 13:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Beogradske priče: Istorija gornjovaroške crkva

Deo Zemuna vekovima krasi hram posvećen Svetoj Trojici. Trebalo je punih pet decenija odricanja, upornog rada i pregalaštva da san pravoslavnog stanovištva bude ostvaren, a crkva osveštana 1842. godine VEKOVNA želja stanovnika Zemuna da u Gornjoj varoši dobiju svoj hram postojala je još s kraja 18. veka. Tada je ovim delom Evrope gazdovala Austrija, dok je u Beogradu carevala Otomanska imperija. Silno suprotstavljene i često zaraćene bile su nemilosrdne prema stanovništvu >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << koje nije bilo ni katoličko ni muslimansko, a to su, dabome, bili Srbi. Kako ih je krst ipak više privlačio nego polumesec, tražili su svoje mesto pod okriljem Habzburške monarhije. Tako su u frajkori, dobrovoljci, stalno ratovali na austrijskoj strani, i najzad poželeli da imaju svoju bogomolju u Gornjem gradu, na čiju stranu se Zemun širio. To je početak priče i o Hramu Svete Trojice, koji je postao ostvarenje njihovih želja. Prvo predgrađe Domaćin nam je starešina ove crkve, protojerej Lazar Manigoda koji s ponosom ističe da je u toku obnova hrama, pokazuje renovirana i obnovljena zdanja u okruženju kao i besprekoran travnjak sa baštom. Kao i svaka bogomolja, i ova je svojevrstan vremeplov koji govori o prošlosti i utemeljenju naših predaka na ovim prostorima. A njihov put bio je sve - samo ne lak. - Gornja varoš predstavlja prvo zemunsko predgrađe nastalo izvan palisada i gradskih bedema, na mestu gde su nekad bile bašte i vinogradi - piše Nikola Ilić, u monografiji "Zemunska gornjovaroška Crkva Svete Trojice". - Prvobitna zamisao o proširenju grada potekla je 1775. godine. Želelo se da se novo predgrađe nastani nemačkim kolonistima, pouzdanim podanicima austrijske vlasti. Ova zamisao nije, međutim, ostvarena. Budući da su tada iz jugoistočnih delova pristizali trgovci i zanatlije trebalo ih je negde smestiti, kao uostalom i žitelje Donjeg grada zbog izlivanja nabujale reke. Za njihov smeštaj planirano je novo naselje 1787. godine. ESNAFSKI BARJACI U ovom hramu čuvaju se i barjaci starih srpskih esnafa iz Zemuna. To je običaj u svih pravoslavnim crkvama, a u hramu Svete Trojice zanatske zastave potiču iz 18. i 19. veka. Tako su crkve istovremeno bile i riznice ikona, zidnih slika, verskih predmeta velike umetničke vrednosti, ali i kulturno-istorijskih simbola nekadašnjih zanatlijskih zadruga.Planom je predviđena izgradnja škole, crkve i opštine. Istina, tada nije predviđeno kojim vernicima će crkva biti namenjena, pa možemo pretpostaviti da se mislilo na hram za većinsko pravoslavno stanovništvo. Ubrzo izbija novi rat između Austrije i Turske, pa je plan podizanja naselja izmenjen, zbog ratnih potreba i ubrzane izgradnje vojne bolnice. U ovom hramu saznajemo da je odobrenje za osnivanje parohije i izgradnju crkve u Gornjoj varoši konačno dobijeno od austrijskih vlasti 1817. godine. Tada je mitropolit Stefan Startimirović boravio u Zemunu. - Tada je osnovana nova parohija - podseća otac Manigoda. - Počev sa aprilom 1818. godine krenula su prva bogosluženja, doduše u školskom domu, koji je bio podignut tokom poslednje godine 18. veka. Današnje crkveno zdanje koje Zemunci dobro poznaju završeno je tek 1842. godine. Dakle, trebalo je punih pet decenija odricanja, upornog rada i pregalaštva da se san pravoslavnog stanovništva najzad pretoči u realnost. Hram posvećen Svetoj Trojici upravo tada je osveštan. Prvi patrijarh Od svog osnivanja parohijska crkva Svete Trojice imala je posebnu crkvenu opštinu. S obzirom na to da je predgrađe bilo administrativno izdvojeno, Srpska pravoslavna opština u Donjem gradu ustrojena je verovatno sredinom 18. veka. Kako beleži Nikola Ilić, sve do 1869. godine postojala je u Gornjoj varoši posebna Srpska pravoslavna opština da bi, posle izbora, bila obrazovana Srpska pravoslavna crkveno-školska opština za ceo grad, koja se starala o crkvenim i školskim pitanjima. - Prvi patrijarh srpski koji je posetio Crkvu Svete Trojice 1909. godine bio je Lukijan Bogdanović - podseća otac Manigoda. - Pre njega, 1880. godine, na crkvenu slavu - Duhove, u poseti je bio tadašnji bački vladika, a potonji patrijarh German Anđelić.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.