Izvor: Blic, 02.Apr.2010, 01:20 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Za kašnjenje na koridoru 10 smeniti krivce
Da je završen, koridor 10 donosio bi godišnji prihod državi od milijardu evra. Neprofesionalno pripremljeni tenderi, usled čega je većina obarana, troma i aljkava izrada glavnih projekata, od kojih neki ni danas nisu urađeni, a mnogi vraćeni od stranih kreditora na preprojektovanje, samo su neki od propusta zbog kojih kasni izgradnja 250 kilometara autoputa. Jun 2009.: Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu i Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, otvaraju deonicu koja spaja Vlasotince >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << sa Koridorom 10
Zvanično vlasti najavljuju završetak ovog transevropskog koridora 2012. godine. Činjenica je, međutim, da je od planiranih 250 kilometara koridora, proglašenog nacionalnim strateškim projektom i prioritetom broj jedan, izgrađeno svega 47 - po 20 na severu i jugu zemlje i sedam kod obilaznice oko Beograda.
Zašto se kasni sa izgradnjom koridora 10, postavljeno je pitanje i na poslednjem sastanku kod predsednika Srbije Borisa Tadića, sa koalicionim partnerima, kojem je prisustvovao i ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić. Optužbe su se ređale na razne adrese, ali su mahom fokusirane na javno preduzeće "Putevi Srbije”. Postavljano je i pitanje smene direktora u ovom preduzeću Zorana Drobnjaka i predsednika UO Zorana Lilića, ali i direktorke za projektovanje Biljane Vuksanović. Čak je zatraženo da Vuksanovićeva bude smenjena na sednici Vlade, ali je činjenica da nju Vlada nije ni postavila, tako da ne odlučuje ni o njenoj smeni. Prema saznanju "Blica”, ministar Mrkonjić ne dozvoljava smenu Vuksanovićeve i ponavlja da ako postoji odgovornost, ona je na višem nivou.
Na tom sastanku Mrkonjić je kritikovan zbog neoprezno davanih izjava o početku i kraju radova na koridoru 10 iako je znao da je problem što planska dokumentacija nije postojala za sporne deonice, što je evidentno krivica prethodnog ministarstva Velje Ilića, sa kojim Mrkonjić ne želi da se zamera. Kritikovan je i zbog propusta tehničke prirode oko tendera za severni krak, zbog čega tenderski postupak nije završen u roku. Jul 2008.: Predsednik Boris Tadić na otvaranju radova kod Levosoja
Jedan od zaključaka glasio je da će Vlada formirati preduzeće koje će se baviti isključivo izgradnjom autoputeva i biće nezavisno od "Puteva Srbije”.
Rok za podnošenje glavnih projekata bio je januar ove godine, ali neki od njih još sukcesivno stižu. Kašnjenje glavnih projekata uslovljava direktno zaostajanje u otvaranju tendera. Ali i tu su uočeni problemi. Tenderska dokumentacija je nepripremljena, usled čega su neki tenderi obarani, te su ponuđači na neke od tendera odgovarali žalbom sa 200 pitanja.
Tender za izgradnju tunela na obilaznici oko Dimitrovgrada nije ni raspisan. Kreditor, Svetska banka, zatražila je preprojektovanje. Prvi projekat planirao je zaustavnu liniju u tunelu, što je podizalo nivo investicija za 100 miliona evra. To je bilo neprihvatljivo i raskalašno za Svetsku banku. Posao oko tunela povezuje se i sa Ljubišom Buhom Čumetom i spekulacijama koje kažu da je on kupio mašinu baš onakvu kakva je odgovarala za budući tender i razbijanje tunela. Projekti obilaznice oko Beograda postoje, ali oni su stari pet godina i sumnja se da nisu adekvatni, a da je papirološki sve odrađeno na brzinu iako je bilo dovoljno vremena da se taj posao na vreme odradi. Trasu od Niša do Dimitrovgrada prati, takođe, loš projekat, koji je pretrpeo preprojektovanje. Planirano je prvobitno da trasa prelazi preko brda, što bi daleko prebacivalo troškove, pa se i tu pod sugestijom Svetske banke došlo do novog projekta o trasi kroz dolinu.
- Ukoliko "Putevi Srbije” nisu dobro radili, što bi, naravno prethodno trebalo tačno utvrditi, protiv rukovodećih ljudi treba preduzeti mere. Mi to nismo činili i na taj način kao da smo ih štitili. Ja, neko drugi ili treći, svejedno. Ubuduće ne sme tako da bude. Rekao sam i da smo uslovno, mi, nosioci posla, kada se problemi pojave, uvek prvi odgovorni, a ne vozači ili portiri - kaže za "Blic” ministar Mrkonjić.
On insistira na tome da nema kašnjenja u izgradnji koridora 10 i da nema odstupanja od planiranog roka postavljenog još 2008. godine. Ali napominje da do tada nije urađeno bukvalno ništa, da je on zatekao samo idejni plan izgradnje koridora 10, ali nijedan glavni projekat.
- U dosadašnjem mandatu ove vlade izgradili smo 50 kilometara autoputa, završeni su glavni projekti, u velikoj meri eksproprijacija, vraćen je raniji dug putarima od 300 miliona evra, zaokružili smo finansijsku konstrukciju, obezbeđeno je iz inostranih kredita milijardu i sto miliona evra za koridor 10. Ovih dana završavamo poslove oko tendera i otvaramo gradilišta na 110 kilometara od Horgoša do Novog Sada. Sredinom meseca počinju radovi na obilaznici kod Dimitrovgrada. Naši građani će u maju 2012. godine moći da se voze završenim koridorom od Horgoša do Dimitrovgrada. I to naravno nije sve. U narednih mesec dana otvorićemo gradilište na još oko 100 kilometara puta, zatim na beogradskoj obilaznici, deonici puta od Levosja do Neredovca, od Dimitrovgrada do Pirota - navodi Mrkonjić.
Koridor 10 deo je međunarodnog autoputa koji povezuje zapadnu Evropu sa Bliskim istokom. Autoput kroz Srbiju 1997. godine izgubio je status transevropske magistrale. To je početna godina od koje se gradi ovaj koridor. Poređenja radi, Hrvatska je za deset godina izgradila 1.100 kilometara autoputa, izuzetno zahtevne rute.
Odluka o izvođaču u utorak
Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, najavio je za "Blic” da će u utorak biti poznat izvođač radova za izgradnju severnog dela koridora 10 na deonici Horgoš - Novi Sad (110 kilometara). Do kašnjenja u izgradnji severnog kraka došlo je zbog obustavljanja tendera, iako je plan i bio da radovi započnu i budu završeni do kraja 2010. godine.Za izgradnju severnog dela koridora 10 nadležno je Ministarstvo za infrastrukturu s obzirom na to da se finansira parama iz budžeta. Ministarstvo je raspisalo tender decembra prošle godine, ali je on obustavljen nakon žalbe jednog od tri ponuđača. Prema informacijama "Blica”, tender je obustavljen kako bi posao dobila domaća firma.
Parole i prateća scenografija
Aktuelna vlada najavljivala je autoput koridor 10 kao najambiciozniji projekat "koji Srbiju na simboličan i suštinski način uvodi u treći milenijum” - "najkraći put Srbije u Evropu”. Izgovarane su parole tipa: "Koridora neće biti bez Srbije, ali ni Srbije kao moderne zemlje neće biti bez koridora”, dok su svi predstavnici vlasti od premijera i predsednika države do svih ministara eksploatisali retke prizore rada na deonicama maksimalno kao prateću scenografiju u reklamnim kampanjama.
Put od Austrije do Grčke
Koridor 10 je jedan od panevropskih saobraćajnih koridora. Prostire se od Austrije do Grčke. Obuhvata kako železnički, dužine 2.528 kilometara, tako i drumski koridor, 2.300 kilometara. Glavni krak koridora 10 je Salcburg-Solun, a pored njega postoje i četiri kraka.
Počelo kod Preševa
"Početak završetka” koridora 10 započet je 14. jula 2008. godine, na deonici kod Preševa, na istom mestu gde je taj projekat otvorio još 1997. godine tadašnji predsednik Vlade Mirko Marjanović.



