Planina ili piramida – stara nedoumica

Izvor: Politika, 26.Sep.2011, 00:32   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Planina ili piramida – stara nedoumica

Vanzemaljci, leteće kugle, nevidljivost aviona na radaru dok preleću Šiljak, jonizujuća i elekromagnetna zračenja, a posebno pravilan oblik stranica ove planine neodoljivo privlače znatiželjnike i naučnike

Kad putnik krene autoputem ka Nišu, najatraktivnije što vidi između Ražnja i Aleksinca sa leve strane je veliki greben koji se završava kupom savršenog oblika – Rtanj. On važi za jedinu srpsku planinu na koju su se „spustili vanzemaljci”, a >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << u planini, koja je, kako neki tvrde, „piramidalna građevina prastarih civilizacija”, krije se navodno dvorac s blagom. I prvobitni nazivi Rtnja su Artan kod Rimljana i Arkanje na Vlaškom, a reč art znači delo ljudskih ruka, nešto veštačko. A leteće kugle su tu već uobičajena pojava.

O misteriji Rtnja priča se naširoko i nadugačko, i svako, po običaju, doda i poneki novi čudesni detalj. Maštovito kazivanje o podzemnim NLO objektima podgrejano je stvarnim padom meteora, a pošto nam se od tada ništa ružno nije desilo, svi su ubeđeni da su vanzemaljci prijateljski raspoloženi.

I mnoge druge priče su bubrile kao kvasac, dobijajući fantastične obrise. Neke da straše, druge da zasmeju. A opet, sve zbog neobičnog izgleda same planine koji podseća na piramidu, egipatsku grobnicu faraona, stvorenu davnim kapricom neke moćne volje čije se prisustvo još može osetiti.

Takav kakav je, Rtanj neodoljivo privlači planinare, travare, ekstrasense, naučnike…

Kapija Timočke krajine

Rtanj se nalazi oko 200 kilometara jugoistočno od Beograda, nadomak Boljevca na kapiji Timočke krajine. U blizini je i Sokobanje. Do njegovog podnožja se stiže regionalnim putem koji vodi od Paraćina ka Boru i Zaječaru. Kod motela „Balašević” skrene se levo pa put pod noge kozjom stazom do samog vrha Šiljka na nadmorskoj visini od 1.560 metara. Trebalo bi savladati uspon, budući da je ovo, po tvrdnjama mnogih, drugi po težini planinski vrh za osvajanje (posle Suve planine) zbog velikih piramidalnih nagiba. Ali vredi truda, jer se sa vrha vidi nadaleko: Kopaonik, Jastrebac, a kada je vedro i Avala.

Planinari svake godine, krajem jula, idu na noćni uspon do vrha. Krene se malo posle ponoći iz istoimenog naselja u severoistočnom podnožju planine, i na vrh se stiže pred izlazak sunca.

Na vrhu Šiljak nalazi se od 1932. godine kapela – mali mauzolej koji je danas u ruševinama. Priča o zlatu i draguljima u utrobi planine donela je mnogo nevolje ovoj prirodnoj lepotici. Neumorni i neumoljivi tragači za zlatom u nekoliko navrata su dinamitom razrušili kapelu posvećenu Svetom Đorđu, koju je svom mužu Julijusu Minhu, bivšem vlasniku rudnika na Rtnju, na vrhu planine podigla supruga Greta. Priča se da je 1.000 rudara donosilo kamen u znak poštovanja prema vlasniku koji im je pored posla obezbedio stanove, školovanje dece, ambulantu, bioskop…

Muška trava

U leto su ovde godinama dolazili „biljoberi”, pre svega zbog nadaleko čuvenog rtanjskog čaja, za koji meštani s ponosom ističu da je bolji afrodizijak od vijagre. U narodu se od davnina koristi za lečenje bronhitisa, astme, kašlja i upale disajnih organa kod dece, kao i u lečenju starih osoba.

Međutim, iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije stigla je zabrana branja, zato što je „muška trava”, koja uspeva samo ovde, zabrinjavajuće proređena. Čupali su je nestručno, iz korena, tako da se sad mora čuvati dok se ne oporavi. Pamti se vreme kada se za sedam sati ubiralo i 100 kilograma duguljastih travki sa plavičastim cvetovima ali uz pomoć makaza ili noža. Rtanjski čaj koga još nazivaju i planinski čubar, vrijesak ili latinski Satureja montana višegodišnja je žbunasta biljka, koja ne samo da više nigde ne raste nego nigde drugde ne može ni da se gaji.

Od prošle godine Rtanj je postao i stecište naučnika, istraživača, ekstrasenzora, pod okriljem Centra za istraživanje i ekologiju „Duh Rtnja”.

– Još je Artur Klark, autor romana „Odiseja u svemiru 2010”, napisao da Rtanj nije planina, već da se ispod krije piramida, najstarija tvorevina civilizacije – rekao nam je Saša Nađfeji, nezavisni istraživač piramidolog, koji je, zajedno sa biospeleologom Sinišom Ognjenovićem, osnivač Centra.

Kako kaže, svi su primetili piramidalni oblik, ali se tome nije poklanjala posebna pažnja. Kada je 2005. godine obelodanjeno da i na tlu Evrope postoje piramidalne tvorevine, Nađfeji je bio ubeđen da ih ima i u Srbiji.

– Prateći energiju koja se kreće od zapada prema istoku povukao sam, određenim instrumentima, liniju zapadno od bosanskih piramida i zaustavio se kod Rtnja, na 300 metara od vrha. Nastavio sam dalje geometrijska premeravanja Rtnja i otkrio da su najduži krak (od tri kilometra ka severu) i druga dva, duplo manja, pravilno orijentisani ka jugoistoku i jugozapadu. Prosto je nemoguće da se planina sama tako oblikovala sleganjem tla – kaže naš sagovornik, po struci elektrotehničar, i dodaje da je vrh Šiljak jasna trostrana piramida koja ima otklone dva puta po 105 stepeni ka severozapadu i severoistoku, a južna, najduža strana 150 stepeni.

– Cilj nam je da istražimo specifičnosti piramidalnog reljefa planine i energiju tog prostora, jer su piramide energetski objekti, i da utvrdimo uzrok očiglednih mističnih pojava – objašnjava osnivač Centra. Prva istraživačka konferencija „Rtanj – drevna piramida ili remek-delo prirode” prošle godine je pratilo stotinak ljudi, ovog leta je održan Istraživački festival sa oko 700 učesnika i posmatrača.

 

Zrači vertikalno

Profesor fizike i istraživač bioenergetskih procesa Ljubo Ristovski je ove godine snimao Rtanj koristeći specijalnu kameru sa PIP sistemom, koja vizuelizira energije prostora nevidljive ljudskom oku. „Na snimcima se vide vertikalno orijentisana energetska izbijanja, isto kao iznad piramida u Bosni, Keopsove piramide, ali i pojedinih verskih objekata, dok su iznad drugih špicastih brda energetska izbijanja horizontalna”, kaže Ristovski. Ta energetska izbijanja imaju i karakteristične boje koje su stimulativne za ljudsko zdravlje (svetlozelena, svetloljubičasta...), pojasnio nam je Nađfeji, dodavši da su snimali i Avalu, Radan planinu i Kosmaj ali nigde nije bilo vertikalnih energija.

Slavica Berić

objavljeno: 25.09.2011.
Pogledaj vesti o: Autoput

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.