Katarsko-turske investicije na putu za Bugarsku

Izvor: Southeast European Times, 01.Jun.2012, 22:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Katarsko-turske investicije na putu za Bugarsku

Katar puno investira u Bugarskoj, uključujući autoput za olakšavanje trgovinskih veza između tržišta u EU, na Balkanu, u Turskoj i na Bliskom istoku.

01/06/2012

Menekše Tokjaj za Southeast European Time iz Istanbula -- 1.6.2012.

Bugarska, Turska i Katar dogovorili su se da počnu zajednički četvorogodišnji projekat izgradnje autoputa preko Bugarske, jačajući time zanemarenu drumsku infrastrukturu Bugarske i istovremeno povećavajući >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << uloge Turske i Katara u toj najsiromašnijoj zemlji EU.

Grad Ruse, koji se nalazi na granici sa Rumunijom, biće povezan sa Svilengradom, u blizini granice sa Grčkom i Turskom, preko autoputa dužine 300 km. Procenjuje se da troškovi projekta iznose 777 miliona evra, a sprovodiće se u okviru javno-privatnog partnerstva.

Autoput Ruse-Svilengrad je prvi zajednički projekat pokrenut na osnovu dogovora između vlada tri zemlje: Katara, Turske i Bugarske“, rekla je Vesela Černeva, portparolka Ministarstva inostranih poslova Bugarske, u izjavi za SETimes.

„Put će biti deo panevropskog koridora IX i njime će se dovršiti takozvani crnomorski drumski prsten. Očekuje se da će autoput biti dragocen, jer će povezivati Evropu sa Istanbulom i dalje sa Bliskim istokom“, dodala je ona.

Paralelno sa sporazumom o izgradnji autoputa od 24. maja takođe su potpisani odvojeni memorandumi o razumevanju na polju poljoprivrede, turizma, rudarstva, nekretnina i zdravstva. Katarski premijer Hamad Bin Jašim Bin Jabr Al Tani rekao je da će njegova zemlja, bogata naftom i gasom, uložiti 200 miliona dolara (162 miliona evra) u bugarskoj Centralnoj banci da bi pokazala ozbiljnost namere Katara da investira u Bugarskoj.

Prošlog marta Turska i Bugarska su potpisale ukupno 17 sporazuma tokom posete delegacije bugarske vlade, koju je predvodio premijer Bojko Borisov.

Turska ima znatne investicione i trgovinske interese u Bugarskoj, dok maleni Katar -- koji na međunarodnoj sceni igra na puno više u odnosu na svoju težinu -- investira u velikoj meri širom sveta da bi povećao ekonomski i politički uticaj.

„Katar je zabrinut oko obezbeđivanja hrane i spreman da ulaže u poljoprivredni sektor u Bugarskoj. Katar Ervejz nedavno je počeo da leti za Bugarsku. Očigledno smo svedoci sveobuhvatnog, ali ne vrlo razrađenog, interesovanja Katara za Bugarsku, verovatno kao jedne od tačaka ulaska u region i EU“, rekao je Plamen Ralčev, docent na Univerzitetu nacionalne i svetske ekonomije u Sofiji, u izjavi za SETimes.

„Stoga bi neopipljive, strateške reperkusije ovog interesovanja za investiranje mogle da premaše opipljiv finansijski povrat“, dodao je on.

Muzafer Kutlaj, ekspertkinja za Balkan u Međunarodnoj organizaciji za strateška istraživanja, tink-tenku sa sedištem u Ankari, ističe da je kriza suverenog duga u evrozoni -- koja kupuje skoro 60% bugarskog izvoza -- direktno ograničila ekonomski rast u Bugarskoj. Da bi prevazišla ekonomsku stagnaciju, Bugarskoj su potrebne nove investicije.

„EU ne obećava mnogo Bugarskoj, što Bugarsku dovodi u situaciju da se okreće najbližem istočnom susedu, a to je Turska“, rekla je ona za SETimes. Ona je dodala da Turska ima kompetentne kompanije koje rade u sektorima infrastrukture i građevinarstva, što se smatra važnim resursom.

Sada kada Katar proširuje investicije na Balkanu, Kutlaj kaže da Turska deluje kao „neformalni broker“ u privlačenju zalivskog kapitala u Bugarsku, korišćenjem prijateljskih odnosa sa Katarom.

U poslednjih deset godina ukupan obim trgovine između Turske i Bugarske povećao se skoro šest puta, dostigavši oko 3 milijarde evra u 2011. godini. Bugarska je ključna tačka za ulazak turske robe u EU, na Balkan i u istočnu Evropu, zbog čega je efikasan transportni koridor kroz Bugarsku glavni ekonomski prioritet.

Bugarska i Katar takođe procenjuju trgovinske i investicione mogućnosti na polju tečnog prirodnog gasa kako bi se pomoglo Bugarskoj da smanji zavisnost od ruskog gasa.
Pogledaj vesti o: Autoput

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.