Austrijanci ne odustaju, Vlada traži potpuni prekid  saradnje

Izvor: Blic, 18.Jul.2008, 08:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Austrijanci ne odustaju, Vlada traži potpuni prekid saradnje

Nakon što je Vlada jednoglasno usvojila odluku Nacionalnog saveta za infrastrukturu, Savet je i zvanično zatražio od austrijskog konzorcijuma „Alpina-Por" sporazumni raskid ugovora za koncesiju izgradnje autoputa Horgoš-Požega, jer dodatni uslovi koje je koncesionar postavio nisu u interesu države, saznaje „Blic".

Austrijancima najverovatnije neće biti ponuđen novi posao, rečeno je juče „Blicu" u Vladi Srbije, a pregovore sa predstavnicima konzorcijuma >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << vodi ministar ekonomije Mlađan Dinkić.

Ministar za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje Oliver Dulić izjavio je posle jučerašnje sednice Vlade da su u ovom momentu moguća tri rešenja za koncesiju.

Kao prvo, moguć je novi dogovor u drugačijem obliku, što je manje verovatno, zatim sporazumni raskid ugovora ili da se dve strane uopšte ne dogovore, što bi onda značilo sudski spor koji nikome ne ide u prilog.

Dulić je napomenuo da su predstavnici Vlade juče razgovarali sa predstavnicima koncesionara i predočili im da su njihovi predlozi neprihvatljivi za državu Srbiju i da je posle svega usledila njihova molba za dodatnim rokom za donošenje nove odluke.

Od predstavnika koncesionara juče niko nije želeo da komentariše predlog raskida ugovora, osim što je medijima poslato saopštenje u kojem se kaže da je posle intenzivnih šestomesečnih pregovora s Vladom realizacija projekta dovedena u pitanje neposredno pred postizanje sporazuma. Oni ističu da bi njihov predlog doveo do brze realizacije projekta i početka izgradnje 1. januara 2009. godine.

„Ekonomski isplativo rešenje bi, pre svega, osiguralo neto evropske investicije u Srbiju, koje obezbeđuju koncesionar i zajmodavci, vredne više od dve milijarde evra, čime bi se omogućila izgradnja punog profila autoputa od Horgoša do Trbušana (kod Čačka) do 2014. i od Trbušana do Požege do kraja 2016. godine", navode oni.

Nebojša Ćirić, zamenik ministra za ekonomiju, kaže da ne razume o kakvim se to neto investicijama radi i da se koncesionar nerazumljivo određuje.

Koncesionar konstatuje da bi ukupan iznos isplaćenih koncesionih naknada uvećao državni budžet tokom celog koncesionog perioda za više od 900 miliona evra, čak i u slučaju da prihodi od putarine budu znatno manji od očekivanih. Koncesiona naknada koja bi bila plaćena Vladi u slučaju pozitivnog rasta saobraćaja iznosila bi više od 3,2 milijarde evra, navodi se, uz podsećanje da u predloženom osnovnom rešenju koncesioni period traje 25 godina.

- To su proizvoljna nagađanja, u ugovoru postoje stavke koje su fiksirane. Oni govore o budućem vremenu, a mi o onome što je trebalo da bude već završeno. Oni ne govore ništa o promenama ugovora i da je po njihovim novim uslovima trebalo da se početak izgradnje oduži u beskonačno - kaže Ćirić.

U koncesionom preduzeću ističu da su u svakom trenutku spremni da nastave realizaciju projekta, jer su ispunili sve obaveze prema važećem ugovoru o koncesiji, uz napomenu da su uvereni da je njihov predlog za finansiranje projekta najisplativije rešenje za Srbiju.

- To je apsolutno netačno! Kako je to moguće kada oni još nisu zatvorili ni finansijsku konstrukciju niti je urađen glavni projekat. Umesto toga, oni su ponudili devet dodatnih uslova, koji idu na štetu naše države, zbog čega ga i stavljamo van snage i očekujemo da će do raskida ugovora doći sporazumno, a ne suđenjem - kaže Ćirić.

Za ovu koncesiju oktobra 2005. godine raspisan je tender, iako su stručnjaci MMF-a pokušali da ubede Vladu Srbije da najviše pitanja u vezi sa koncesijama reguliše zakonom, a što manje ugovorima. Ugovor, potpisan marta 2007. godine, nikada nije objavljen u celosti, iako je njegovo stavljanje na uvid javnosti trebalo da razotkrije da li je u pitanju najveći posao u istoriji Srbije ili velika prevara.

Tri moguća rešenja za koncesiju

-novi dogovor u drugačijem obliku (najmanje verovatno)

-sporazumni raskid ugovora

-sudski spor

Mrkonjić: Prioriteti koridor 10 i železnica

Prioriteti Ministarstva za infrastrukturu su obnova, revitalizacija i izgradnja saobraćajne infrastrukture u Srbiji koja treba da bude zaokružena u naredne tri godine, najavio je juče resorni ministar Milutin Mrkonjić.

- Izgradnja koridora 10 autoputa, modernizacija srpskih železnica, modernizacija pruge Beograd-Bar i koridor 7 koji znači regulisanje plovnog puta reke Dunav, koji je jedan od najznačajnijih u Evropi, deo su tog paketa - rekao je Mrkonjić u intervjuu Tanjugu.

Ministar za infrastrukturu je precizirao da se počelo sa radovima u Apatinu gde je izdvojeno 360 hektara zemljišta za novi terminal, a biće zaposleno više od 20.000 ljudi, otvoreni su i radovi na Hidroelektrani „Đerdap 3", koja je projektovana još davnih devedesetih godina.

Mrkonjić je ocenio da je Beška najatraktivnija zona u Srbiji što se tiče koridora, jer se tu seku koridor 10, put i pruga i koridor 7.

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić izjavio je juče da će u naredne četiri godine za razvoj puteva biti uloženo pet milijardi evra.

Velimir Ilić: Formirati anketni odbor

Šef poslaničke grupe Nove Srbije Velimir Ilić izjavio je juče da će Skupštini predložiti formiranje anketnog odbora koji bi trebalo da preispita odluke vezane za poništavanje koncesije za autoput Horgoš-Požega.

- Bio sam iznenađen izjavama ministra Mlađana Dinkića da koncesiju Horgoš-Požega treba poništiti i raskinuti ugovor, kao i odluke nekakvog nepostojećeg saveta - rekao je Ilić novinarima u parlamentu.

On je kazao da Nacionalni savet za infrastrukturu „pravno ne postoji" i dodao da je Vlada napravila nekakvo savetodavno telo koje treba da preporuči poništenje ugovora koji je prošao skupštinsku proceduru, Vladu, pravno stupio na snagu i u koji je već uloženo desetine miliona evra.

Ilić je naveo da takvi postupci ukazuju na neodgovornost ministra Dinkića" i zamerio što predsednik Srbije Boris Tadić predsedava Nacionalnim savetom za infrastrukturu, jer se time, kako je rekao, „potcenjuju i resorni ministar i predsednik Vlade".

Ilić smatra da se posao izgradnje autoputa Horgoš-Požega „na sumnjiv način želi dati nekom drugom", pa se stoga u javnosti „pričaju razne priče".

- Zato će anketni odbor sve utvrditi. Tačno je da nije rađen koridor 10, ali iz NIP je za dve godine dato samo 500 miliona dinara, a to znači 500 metara puta - objasnio je Ilić.

On je podsetio na obećanja Dinkića da će se novac od prodaje „Mobtela" i Robnih kuća „Beograd" dati za izgradnju koridora 10. To je 2,16 milijardi evra, rekao je Ilić, precizirajući da je novac potrošen.

- Ja ću biti predsednik odbora za saobraćaj i veze i pokrenuću proceduru da se ovo pitanje razjasni i dovede u red sa zakonom. Ovaj savet kojim predsedava predsednik republike, koji ne zna gde su mu granice države, ima vremena da radi infrastrukturu. Ja to ne razumem - naglasio je Ilić.

Novi uslovi glavne tačke sporenja

Konzorcijum „Alpina-Por" postavio je devet dodatnih uslova, koji bitno menjaju osnovni ugovor, a čime se suštinski trošak prenosi sa koncesionara na državu Srbiju.

„Alpina-Por" nije u predviđenom roku dostavila dokaze da je sposobna za finansiranje izgradnje, ali je, između ostalog, zatražila dodatne garancije od države za frekvenciju saobraćaja u vrednosti većoj od 200 miliona evra, produžetak roka za izgradnju autoputa Horgoš-Požega za četiri godine, kao i produžetak koncesije sa 25 na 30 godina.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.