Pola voda, pola fekalije

Izvor: BanjalukaLive.com, 04.Avg.2015, 10:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pola voda, pola fekalije

Zaštita životne sredine nešto je o čemu se u Banjaluci mnogo priča, a u odnosu na ono što se radi na terenu i nešto za šta se izdvaja previše novca. U stvarnosti, Vrbas se sve više pretvara u ruglo i sramotu svih koji žive uz njegove obale, od izvora do ušća, u čemu, ipak, najveće "zasluge" imaju sami Banjalučani. Prije ulaska u Banjaluku, Vrbas je moguće koristiti i za piće. Već ispod Zelenog mosta voda spada u petu kategoriju, koja se ne može koristiti ni za kupanje, a u centru, >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << Boriku, Adi, Česmi, Lazarevu i dalje nizvodno, Vrbas i kanalizacija teku pola-pola, piše "Press RS". Neuređene obale, divlja gradnja nad samom vodom, smeće u koritu, smrad kanalizacije i kese kojima su okićene grane, obilježje su i Vrbasa i Banjaluke. Pitanje Vrbasa kao gradskog resursa pokrenuto je i u Skupštini grada, a rijeka Vrbas aktuelna je tema i na sajtu gradskog parlamenta, gdje su građani, stručnjaci i odbornici pozvani da daju svoje prijedloge i sugestije, kako i šta raditi da Vrbas bude očišćen, oživljen i da postane žila kucavica, a ne septička jama Banjaluke. "Život jednog grada na rijeci upravo treba da se odvija na toj rijeci, koja je i razlog nastanka samog grada i najveće bogatstvo, a ne da tu rijeku koriste da bi u nju odlagali otpad. Treba uvesti rigorizne kazne i za ostavljanje smeća na obali, koje bi, pored novčane kazne, uključivale društveno korisni rad na uklanjanju kesa s grana. Što se tiče kanalizacije, pogledajte kako su to u svijetu riješili, ne treba izmišljati toplu vodu. Ukoliko bi se tim problemom bavili ljudi koji zaista žele da riješe taj problem, ništa tu ne bi bilo teško ni skupo", kaže Banjalučanin Stojan Stankov. Iako u svijetu ima ogroman broj gradova koji, za razliku od Banjaluke, imaju razvijenu industriju i mnogo ozbiljnije zagađivače od sopstvenih fekalija i urina, svi se trude, a mnogi su i uspjeli da uz što manje ulaganja sačuvaju rijeke na kojima su sagrađeni. Kod nas se zaštita životne sredine svodi na organizovanje festivala i okruglih stolova. A kako se ponašaju nadležni organi i udruženja koja bi trebalo da vode brigu o ovom problemu, isto tako ponašaju se i građani, od kojih mnogi ograđuju obalu, valjda misleći da na to imaju pravo ili, što je vjerovatnije, uzdajući se u nemar gore pomenutih. Priobalje se, kako kaže dr Malina Čvoro, s Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta univerziteta u Banjaluci, već duže vrijeme tretira kao zadnje dvorište. "Razvoj grada koji priobalje tretira kao zadnje dvorište prisutan je veoma dugo, a često je upitan i njegov status javnog vlasništva i korišćenja. Veze i prednosti spajanja grada s vrijednim resursima koje ima, kao što je urbano priobalje, ne ostvaruju se. Posljedice ovoga možemo vidjeti u mnogim naseljima u Banjaluci, gdje se javlja zaposjednutost priobalja od strane privatnih vlasnika, pa je javnosti uskraćeno pravo na pristup rijeci". Podsjetimo, regulacioni plan kojim je definisano kako bi trebalo da izgleda priobalje Vrbasa plaćen je i usvojen još 2010. godine, ali malo šta je urađeno po tom ili bilo kojem drugom planu. Kolektori su sagrađeni u dijelu koji obuhvata vodozahvat, ali u samom gradu nema ni najava da bi situacija mogla da bude išta bolja u skorijoj budućnosti. Prerada prljave vode za pivo Do sada je razvijeno i dalje se razvija više stotina načina prečišćavanja otpadnih voda prije vraćanja u prirodu. Od fabrika za prečišćavanje velikih kapaciteta, koje su najskuplje varijante, pa do najjeftinijh, poput vještačkih bazena u kojima biljke i bakterije čistači odrađuju posao prije ispuštanja u vodotokove, sve je bolje od direktnog ispuštanja u korito rijeke. Posebno interesantan jeste primjer iz Boldera u Koloradu, gdje je fabrika za prečišćavanje sklopila ugovor sa poznatom pivarom iz tog kraja o isporuci nusproizvoda u procesu proizvodnje piva, koji se u bazenima miješa s otpadnom vodom, te podstiče bakterije da mnogo brže obavljaju posao. (BLLIVE, foto: arhiva sajta)

Nastavak na BanjalukaLive.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta BanjalukaLive.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta BanjalukaLive.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.