Izvor: B92, 21.Jun.2010, 17:05 (ažurirano 02.Apr.2020.)
CG: spreman bataljon spasilaca
Angažman na plažama od Ade Bojane do Prevlake u ovom trenutku čeka pravi bataljon od 320 spasilaca, što je prema svim procjenama, dovoljan broj za ispunjavanje svih zakonskih obaveza na zakupljenim kupalištima.
Izvor: Vijesti
- Nijedan zakupac uređenog i izgrađenog kupališta ne može da obavlja djelatnost, ukoliko na plaži nema spasioca - saopšteno je "Vijestima" iz JP „Morsko dobro" .
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<
Ove sezone na crnogorskoj obali je ukupno 199 uređenih kupališta, od kojih svako mora imati spasioca. Spasioci nijesu obavezni na prirodnim kupalištima, kojih je ove godine 95. Na uređenom i izgrađenom kupalištu mora biti organizovana spasilačka služba, koja podrazumijeva postojanje jednog spasioca na svakih 50 metara dužine obale tokom mjeseca jula i avgusta, i jednog spasioca na svakih 100 metara obale tokom ostalih mjeseci (maj, jun, septembar i oktobar).
Kula za spasioce mora biti na svakih 100 metara dužine obale, sa istaknutim natpisom \"spasilac\" na crnogorskom i engleskom jeziku, a na svakih 50 metara i jedan spasilački punkt. Obavezne su i signalizacione zastavice u tri boje i informativna tabla na kojoj je definisano njihovo značenje na crnogorskom i engleskom jeziku i to: zelena-bezbjedno i bezopasno kupanje, žuta-kupanje je ograničeno i može biti opasno, crvena-kupanje je zabranjeno ili spasioc nije na dužnosti, a jedan čamac mora biti na svakih 200 metara dužine obale.
Milan Stanišić, koordinator programa spasilaštva u Crvenom krstu Crne Gore, svojevrsnoj fabrici za proizvodnju spasilačkog kadra, kaže da je za ovu godinu već sproveden planirani program obuke, te da je ove nedjelje okončana obuka četvrte smjene polaznika kursa spasilaštva.
- Imali smo ove godine veliko interesovanje za sva četiri ciklusa u kojima je bilo od 33-35 kandidata. Mi, kao član ILSA međunarodne spasilačke organizacije, od drugog februara na bazenu u Budvi održali smo ukupno devet programa ovjere licenci za spasioce koji su to zvanje stekli prošlih godina. 320 kandidata je ovjerilo licencu i spremno je da radi na plažama, a veliko je interesovanje za njihovo upošljavanje-ukazuje Stanišić.
Prema evidenciji Nastavnog centra za spasilaštvo na vodi- Sutomore, u Crnoj Gori ima 530 edukovanih i osposobljenih spasilaca na vodi.
- Prilikom sklapanja ugovora o zakupu kupališta, korisnik dobija katastarsku skicu dijela morskog dobra koji mu se ustupa na korišćenje, rješenje o lokaciji i urbanističko-tehničke uslove za sve odobrene privremene objekte, rješenje o postavljanju za ugostiteljske i trgovinske objekte i uslove za organizaciju kupališta sa skicama.
Poštovanje ugovornih obaveza biće predmet stalnih kontrola ovlašćenih službenika Javnog preduzeća i nadležnih republičkih inspekcijskih organa. Prije nego kupalište počne sa radom, korisnici su dužni da pribave Saglasnost o ispunjavanju uslova za rad kupališta, a na osnovu sačinjenog pozitivnog zapisnika o izvršenoj kontroli od strane Komisije koju sačinjavaju predstavnici Ministarstva turizma, Lučke kapetanije, Crvenog Krsta i Javnog preduzeća. Kontrolu Saglasnosti o ispunjavanju uslova za rad kupališta tokom sezone vršiće Republička turistička inspekcija - kaže portparol „Morskog dobra" Sandra Radulović.
Radno vrijeme spasilaca je naporno, od 8 do 19 sati po vrućini, uz zahtijevanu visoku koncentraciju. Stanišić ističe da je obaveza spasilaca da vode dnevnik dežurstva u koji upisuju sve detalje iz radnog dana, te da „tu ima mnogo interesantnih storija" od kojih su neke već bile i na novinskim stranama. U svakom slučaju, ovi dnevnici su veoma korisni za prenošenje iskustava novim generacijama spasilaca, koje će kao i prethodnici prolaziti sedmodnevnu obuku sa 100 radnih časova u Sutomoru.
U tih stotinu časova nastave u Domu Crvenog krsta, održava se kondicija, uče tehnike spasavanja, izvlačenja, previjanja, reanimacije i prve pomoći. Završni ispit obuhvata provjeru znanja iz oblasti plivačkih sposobnosti, teorije spasilaštva i pružanja prve pomoći.
- Vježbe na obuci se ponavljaju sve dok kandidat ne stekne sigurnost da pravovremeno i adekvatno reaguje. Najmlađi spasilac to formalno još uvijek nije, jer je prošao kompletnu obuku ali ne može biti licenciran jer mu nedostaje još nekoliko mjeseci do punoljetstva. Najstariji spasilac je veteran Slobodan Ružić iz Bara koji ima 60 godina, i koji radi u „Inexu" u Sutomoru. On ove godine ide u penziju, međutim, svake godine je uredno bio licenciran i ispunjavao sve norme-zaključio je Stanišić.
Bjelica: Mi smo kompetentniji
Da nijesu svi zadovoljni načinom na koji se regrutuju spasioci za crnogorske plaže, svjedoči više puta javno iskazano negodovanje nastavnika i studenata Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje iz Nikšića, koji takođe moraju proći kurs u Crvenom krstu da bi dobili licencu za spasioca.
- Nakon studija na našem fakultetu, diplomirani profesori specijalisti fizičke kulture idu da polažu ispite u nevladinu organizaciju Crveni krst, i tek nakon njihovog izdavanja licence mogu biti spasioci na vodi. Da li je to nonsens i apsurd? Osobe koje nemaju ni srednju školu, nakon par dana kursa u Crvenom krstu mogu postati spasioci na vodi, a profesori fizičke kulture idu na Biro rada. Hoće li i alpinisti koji su nedavno osvojili Mont Everest, inače naši studenti, trebati da pokažu znanje u nekoj NVO da bi bili spasioci na nekoj planini- pita se dekan ove visokoškolske ustanove dr Duško Bjelica, koji je u izjavi za "Vijesti” uporedio ovu situaciju sa onom kad bi diplomirani pravnici polagali pravosudni ispit u NVO Crveni krst.
Bjelica je dodao da studenti ovog fakulteta za vrijeme školovanja polažu niz predmeta koji su povezani sa poslom spasioca, što ih čini kompetentnijim od onih koji završe obuku u Sutomoru, kao i da u dodatku njihovoj diplomi piše da su osposobljeni da rade ovaj posao.
- Kada je u pitanju izdavanje licenci za poslove spasioca na vodi, nažalost, mogu da kažem da Fakultet za sport i fizičko vaspitanje iz Nikšića nikada nije dobio poziv za pružanje bilo kakve pomoći, ni stručne ni profesionalne, vec to radi NVO Crveni krst, što je nonsens i jedini takav slučaj u zemljama regiona-istakao je profesor ovog fakulteta dr Jovica Petković.
- Kao predmetni nastavnik iz predmeta Logorovanje i aktivnosti u prirodi, mogu da kažem da naši studenti prolaze obuku penjanja i planinarenja na prirodnoj i vještačkoj stijeni, bave se orijentiringom, uspješno savladavaju obuku ronjenja sa kiseonikom u Regionalnom ronilačkom centru u Bijeloj, tu je jos kanuing, rafting, kanjoning, obuka spasavanja utopljenika i davanje prve pomoći u raznim nepredviđenim situacijama. Postavlja se pitanje, da li je i kome interes da studenti koji završe specijalizovani i namjenski fakultet za datu oblast treba da idu na provjeru znanja i sposobnosti kod ljudi, za koje bez imalo ustručavanja mogu da kazem da su na mnogo nižem stručnom nivou znanja iz ove oblasti, a da pri tome još i plate, jer inače ne mogu imati licencu za posao za koji su studirali 4 godine- dodao je Petković.
B.A.
Angažovani samo zdravi i punoljetni
Preduslov da bi neko posao spasilac je minimum 18 godina starosti. Prije početka kursa, kandidat mora dostaviti ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj i zdravstvenoj sposobnosti. Prvi stepen trijaže je provjera fizičkih sposobnosti prije početka kursa- kandidat mora roniti na dah najmanje 20 metara, preplivati 50 metara za 50 sekundi, a 300 metara isplivati za šest minuta i 20 sekundi. Potom u Domu Crvenog krsta u Sutomoru slijedi praktična i teoretska obuka.
.jpg)
