Zašto su advokati u štrajku?

Izvor: Radio 021, 04.Okt.2014, 17:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zašto su advokati u štrajku?

Zakoni o javnom beležništvu, prometu i nepokretnosti, kao i o javnom pravobranilaštvu, predstavljaju set zakona koji je po mišljenju advokatskih komora sporan i u suprotnosti sa Ustavom Srbije.

Naime, Zakonom o javnom beležništvu je isključivo javnim beležnicima, odnosno notarima, dato pravo da sačinjavaju ugovore o prometu nepokretnosti, što spada u oblast pravne pomoći. Po mišljenju advokata, to je suprotno Ustavu, po kojem jedino advokatura, kao samostalna i nezavisna >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << služba, može da pruža pravnu pomoć, zajedno sa službama pravne pomoći pri lokalnim samoupravama.

Tokom skupštinske procedure usvajanja ovog seta zakona, postojali su brojni amandmani na tekstove, kako bi se uskladili sa Ustavom, ali ni jedan nije usvojen, tako da smo po mišljenju advokata sada u situaciji da imamo nekoliko zakona koji direktno ugrožavaju prava građana Srbije.

"Na poslednjem sastanku koji je održan sa ministrom pravde 28. avgusta, svega nekoliko dana pre stupanja na snagu ovih zakona, bio je prisutan i predsednik Advokatske komore Srbije. Taj sastanak je bio sa našeg aspekta neuspešan, zato što je ministar isključivo i izričito rekao da o Zakonu o javnim beležnicima i o njegovim promenama ne može biti reči. Dakle decidno i izričito je odbio bilo kakav razgovor u vezi sa tim", tvrdi za 021 Dejan Ukropina, sekretar Upravnog odbora Advokatske komore Vojvodine.

Od 17. septembra svi advokati u Srbiji su u štrajku, jer ovi zakoni, kako kažu, ugrožavaju Ustavom određeni položaj advokature, a samim tim i vladavinu prava u Srbiji.

"Advokati ne pristupaju na ročišta i pretrese pred bilo kojim državnim organom, osim u određenim slučajevima kada može doći do ozbiljne povrede osnovnih prava i sloboda građana. To su postupci pred drugostepenim organima i postupci u kojima preti zastarevanje, odnosno kada bi naši klijenti mogli izgubiti neko trajno pravo. Tako je sprovedena obustava rada u celoj Srbiji", kaže Ukropina.

Advokati sa kojima je 021 razgovarao tvrde da nije suština u poslu i količini novca koju će oni izgubiti, već u tome što se time krše prava građana, koji će sada morati mnogo više da plaćaju pojedine pravne usluge.

"Notarima je tim zakonom data isključiva nadležnost, pored ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, i za ugovore o doživotnom izdržavanju i ugovore iz oblasti porodičnog prava. Znači praktično sve ono što ste mogli sami da uradite kao građanin koji ume da sastavi ugovor i kasnije da to samo overite u sudu. Sada ste upućeni na njih i samo na njih i ne možete ništa sami. Do 1. septembra mogli ste da prodate i poklonite svoj stan ili njivu svom bratu, sestri, majci, ocu, detetu, i za to platite samo taksu u sudu. Sada morate notaru platiti i sastavljanje tog dokumenta i taksu", objašnjava za 021 novosadski advokat Ivan Jeneckov.

Pored ovoga sada će građani Srbije imati problema i sa hipotekama, takozvanim založnim izjavama, koje se prave kao garancija za uzimanje kredita. Do 1. septembra građani su to mogli sami da sastave i u sudu overe za 200-300 dinara. Sada je i to u nadležnosti notara koji određuju vrednost te izjave u zavisnosti od vrednosti nekretnine, što može ići i do nekoliko hiljada evra.

U Srbiji trenutno radi 94 notara. Zakon predviđa da u mestima gde iz bilo kod razloga notara nema poslove notara obavlja sud. I ovo je, smatraju advokati još jedan nonsens, jer sudovi ne poseduju, niti smeju da poseduju javno beležničke pečate, niti su sudije javni beležnici. Time se ugrožava nezavisnost sudstva, takođe garantovana Ustavom, jer se sudijama nameće posao izvršne vlasti tj. državne administracije. Sa druge strane, javnim beležnicima se poveravaju neki prerogativi sudske vlasti, na primer vođenje vanparničnih postupaka.

Ovakav način donošenja i sprovođenja Zakona o javnim notarima ne postoji nigde u svetu, pokazala je uporedna analiza koju je sprovela Advokatska komora Srbije. Navode da se nigde javnim beležnicima ne daje ovoliki monopol. U pojedinim državama advokati imaju pravo da budu i notari, dok u pojedinim notari sastavljaju ugovor,e a avokati ih pečatiraju ili obrnuto.

Sa druge strane, ministar pravde Nikola Selaković rekao je da sistem javnih beležnika uvodi red u Srbiji koji, kako je ocenio, nekome ne odgovara. On je poručio da su njegova vrata otvorena za advokate koji štrajkuju, ali da se zakoni nikako ne mogu menjati ucenama.

"Postoji procedura i jedan deo advokata je podneo zahtev za ocenu ustavnosti Zakona o javnom beležništvu. Hajde da sačekamo postupanje Ustavnog suda po toj inicijativi. Ako kaže da su neke odredbe zakona neustavne, naravno da ćemo ići na izmenu", rekao je Selaković i naveo da "advokati moraju da počnu da rade, jer štrajkom krše zakon".

Dodao je da će, ako bude potrebno, zajedno sa advokatima napisati urgenciju Ustavnom sudu, u kojoj će zamoliti da se te inicijative uzmu u hitno razmatranje.

On, takođe, tvrdi da je za sve ugovore o prometu nekretnina čija je vrednost do 48 miliona dinara, odnosno 400.000 evra, jeftinije sačiniti javnobeležnički zapis, nego otići kod advokata da sastavi ugovor po advokatskoj tarifi, a onda i u sud da se overi. (Gordana Ćosić - Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli )

Nastavak na Radio 021...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio 021. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio 021. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.