Izvor: SEEbiz.eu, 22.Feb.2017, 14:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
EK: Hrvatska i dalje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama
BRUXELLES - Hrvatska je i dalje u skupini zemalja EU koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog visoke razine javnog, privatno i vanjskog duga, u velikoj mjeri denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala gospodarskog rasta, objavila je u srijedu Europska komisija.
Komisija je u srijedu objavila rezultate dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica za koje >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << je ustanovljeno da im prijeti opasnost od neravnoteža. Od tih 13 zemalja, šest ih bilježi prekomjerene makroekonomske neravnoteže, šest ih ima makroekonomske neravnoteže (bez pridjeva prekomjerne), a za Finsku je ustanovljeno da više nema makroekonomskih neravnoteža.
Hrvatska je u skupini šest članica EU, zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže.
Šest zemalja koje imaju makroekonomske neravnoteže su Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska, Slovenija i Švedska.
Tih 12 zemalja bit će pod posebnim monitoringom Europske komisije, a nadzor će biti prilagođen stupnju i prirodi neravnoteža.
"Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezani s visokim razinama javnog, privatno i vanjskog duga, uvelike denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta", navodi Komisija.
Trenutačni višak na tekućem računu bilance plaćanja počeo je rezultirati smanjenjem vanjskog duga, koji međutim i dalje ostaje visok, konstatira EK.
Ubrzanje gospodarskog opravka pridonosi daljnjem smanjenju privatnog duga u odnosu na BDP, a ove godine je i javni dug na silaznoj putanji u odnosu na BDP, navodi Komisija. Što se tiče financijskog sektora, unatoč nedavnim gubitcima, on ostaje relativno dobro kapitaliziran, a dobit mu se oporavlja. Udjel loših zajmova počeo se smanjivati, ističe Komisija no dodaje i da je njihov udjel i dalje visok.
Proteklih godina usvojen je niz mjera usmjerenih rješavanju insolventnosti, i povećanju fleksibilnosti tržišta rada te su znatno poboljšane javne financije, ali napredak u strukturnim reformama stagnira od sredine 2015. godine, kaže Komisija u svojoj analizi.
Komisija ističe da i dalje ima nedostataka u upravljanju javnim financijama, modernizaciji javne uprave, poboljšanju poslovnog okruženja i rješavanju niske razine aktivnosti.
Objavljena izvješća dio su zimskog paketa pregleda financijskog i gospodarskog stanja u članicama EU-a. Zimski paket dio je pregleda provedbe Europskog semestra, jednog od instrumenata koordinacije ekonomskih politika zemalja članica.
Europski semestar obuhvaća razdoblje od kraja studenog do prve polovine srpnja, u kojem države članice na europskoj razini usklađuju svoje proračunske, makroekonomske i strukturne politike kako bi ih Europska komisija mogla pravodobno upozoriti na moguću krizu.
Paket uključuje izvješća o stanju u svim državama članicama, osim u Grčkoj koja je pod posebnim nadzorom jer je u programu financijske pomoći, zatim izvješća o makroekonomskim neravnotežama u 13 zemalja članica te izvješće o prenošenju fiskalnog pakta u nacionalna zakonodavstva.
Dan prije objave izvješća, hrvatski ministar financija Zdravko Marić je u utorak u Bruxellesu rekao kako je "realno očekivati da će u izvješću biti apostrofirano da Hrvatska, s obzirom na objektivne okolnosti prošle godine, nije mogla provesti neke od mjera koje je zacrtala u svom programu reformi". Najavio je da će Vlada u travanju predati Komisiji ambiciozan plan reformi za sljedeće tri godine.
.jpg)
