Izvor: Mondo, 01.Maj.2013, 10:41 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Operacija "Bljesak", 18 godina posle
Danas se navršava 18 godina od početka akcije "Bljesak" u kojoj je 1. i 2. maja 1995. ubijeno 283 Srba iz zapadne Slavonije, a proterano najmanje 15.000 ljudi.
Među ubijenim Srbima je bilo 57 žena i devetoro dece.
Ovo su podaci dokumantaciono-informativnog centra "Veritas", dok prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, ubijeno je između 83 i 100 srpskih civila, a obe nevladine organizacije ističu da niko iz hrvatske vojske ili policije nije procesuiran za ratne >> Pročitaj celu vest na sajtu Mondo << zločine u "Bljesku".
Povodom godišnjice "Bljeska", pomen će 1. maja biti služen u crkvi svetog Marka u Beogradu, s početkom u 11 časova. Na Spomen ploču srpskim žrtvama proteklih ratova, u neposrednoj blizini tog hrama, Udruženje porodica nestalih "Suza" položiće vence i cveće.
U Gradiški, u Republici Srpskoj, u kojoj živi najveći broj izbeglih iz zapadne Slavonije, 1. maja će sa Mosta spasa biti bačeni venci i cveće u reku Savu a u crkvi Pokrova presvete Bogorodice u tom gradu biće služen pomen.
Više od 160 poznatih grobnih mesta u zapadnoj Slavoniji još nisu ekshumirani, a proces identifikacije poginulih sporo teče.
Poslednja ekshumacija je obavljena decembra prošle godine na Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kada su identifikovani posmrtni ostaci 17 Srba ubijenih u "Bljesku" i u prethodnim hrvatskim vojnim akcijama na područje zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine. U tom periodu iz zapadne Slavonije proterano je više desetina hiljada Srba.
U akciji "Bljesak", koja je trajala 1. i 2. maja 1995. godine, u taj deo zapadne Slavonije, koja je bila u sastavu Republike Srpske Krajine, odnosno sektora Zapad pod zaštitom snaga UN, ušlo je 16.000 pripadnika hrvatskih snaga.
Prema podacima organizacije za ljudska prava "Hjuman rajts voč", nakon "Bljeska" uhapšeno je 1.500 Srba, a od njih su mnogi tada bili odvedeni u logore u Varaždinu, Slavonskoj Požegi, Novoj Gradiški i Bjelovaru.
Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas", za zločine u "Bljesku" i one početkom devedesetih godina na području zapadne Slavonije, niko od hrvatskih rukovodilaca nije odgovarao.
Protiv komandanta treće gardijske brigade Hrvatske vojske Mladena Kruljca, 2005. godine je podneta krivična prijava, ali optužnica nije podignuta, a on je naknadno unapredjen u čin generala.
Dve nevladine organizacije iz Hrvatske - Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku i Srpski demokratski forum podnele su prošle godine krivičnu prijavu protiv počinilaca ratnih zločina nad zarobljenicima nakon operacije "Bljesak".
Prijava je podneta protiv nepoznatih počinilaca, odnosno komandira i odgovornih lica u jedinicama policije i vojske koje su u logorima nekoliko gradova, ali pre svega u Varaždinu gde je tretman bio najbrutalniji, maltretirale ratne zarobljenike.
Prema navodima dve NVO, postoje brojne izjave o postupcima nad zarobljenim Srbima, ali i o korektnom postupku pojedinaca. Iako je maltretiranja zarobljenika bilo i u sportskoj dvorani u Bjelovaru, ona nisu bila tako izraženo kao u Varaždinu.
Zbog ratnih zločina u "Bljesku", Haško tužilaštvo je dugo pripremalo optužnicu protiv tadašnjeg predsednika Hrvatske Franje Tudjmana, koji je, u medjuvremenu, umro 1999. godine.
U zapadnu Slavoniju se, 18 godina posle "Bljeska", vratilo tek oko 1.500 Srba, uglavnom starije osobe. Tu je veliki broj kuća i ostala imovina proteranih data izbeglim Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.
Samo dva meseca posle "Bljeska", početkom avgusta 1995, Hrvatska je sprovela vojno-policijsku akcija "Oluja", u dva sektora pod zaštitom UN, a prema podacima "Veritasa", ubijeno i nestalo 1.922 Srba iz nekadašnje Republike Srpske Krajine. Od tog broja 1.192 bili su civili.
(Tanjug)
