BiH: Prihvaćena ostavka Špirića

Izvor: B92, 12.Nov.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

BiH: Prihvaćena ostavka Špirića

Nikola Špirić (FoNet)

Brisel, Sarajevo, Njujork -- Predsedništvo BiH prihvatilo je ostavku predsedavajućeg Savetu ministara Nikole Špirića, čime je vlada i formalno pala.

Nikola Špirić se na taj potez odlučio zbog odluka međunarodnog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka. U skladu sa ustavnim ovlašćenjima, Predsedništvo će pokrenuti proceduru imenovanja novog mandatara. Prvi korak su konsultacije parlamentarnih stranaka.

Predsedništvo početkom >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << novembra nije raspravljalo o ponuđenoj ostavci, uz obrazloženje da će se o tome raspravljati posle razgovora sa Špirićem.

Predsedništvo je danas pokušalo da ga ubedi da ostane na funkciji, što on nije prihvatio. Član Predsedništva Haris Silajdžić smatrao je da je dobro za zemlju da Špirić povuče svoju odluku. "Međutim, doktor Nikola Špirić je insistirao na toj ostavci", rekao je on.

Zato od danas teče rok za izbor novog mandatara, a prema zakonu, taj rok je mesec dana. "Odluka Predsedništva je da krene u proceduru konsultacija sa strankama u BiH za sastav Vjeća ministara", objasnio je Silajdžić.

Stranke sada treba da usaglade novog mandatara, a moguće je da Špirić ponovo dobije mandat, ali to niko nije hteo da komentariše. Takođe, nakon sastanka nije se ozbiljnije pominjala mogućnost vanrednih izbora, iako je to realni razvoj događaja.

Lajčak za nastavak pregovora

Miroslav Lajčak je juče izjavio kako je spreman za nastavak razgovora pravnih eksperata Kancelarije međunarodnog predstavnika i Vlade RS o pravnom tumačenju njegovih odluka kojima je izmenjen način odlučivanja u Veću ministara i parlamentu BiH.

Podsetivši da BiH jedina u regionu nema definisan odnos sa EU, on je rekao i da je zemlja na raskrsnici da ili krene opasnim putem eskalacije krize ili da je prevaziđe i vrati se na evropski put.

Lajčak je rekao da situacija u BiH nije povezana s krizom na Kosovu i dodao da "niko ne treba da se krije iza Kosova".

Predsedavajući Doma naroda BiH Mladen Ivanić ocenio je za B92 da je Lajčak odluke doneo iz više razloga. Kao jedan od njih Ivanić navodi moguće povlačenje predstavnika RS iz državnih organa u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova.

"Drugi je da osećam da je postojao i drugi talas odluka, prema kojima je sa nivoa entiteta na nivo BiH trebalo da budu podignuti televizija, železnice, putevi, pošte, elektroprivreda, vodoprivreda, šume, dakle sva infrastruktura koja je sada na entitetskom nivou", kaže on.

"Znalo se da mi to ne možemo prihvatiti. Treći razlog je nezadovoljstvo što reforma policije nije prošla", kaže on.

Lajčakove odluke od 19. oktobra razlog su negodovanja predstavnika vlasti iz RS i ostavke premijera BiH Nikole Špirića.

"Unitarna BiH kao brana od Kosova"

EU, SAD i NATO žele da učvrste centralizovanu BiH da bi sprečili posledice jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova. Kao posledica kosovske nezavisnosti, pre svega, vidi se mogućnost da Republika Srpska zatraži pravo na samoopredeljenje, objasnili su diplomatski izvori Bete u Briselu.

Ti izvori su ukazali na stav međunarodnog i izaslanika Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu Miroslava Lajčaka da će on i dalje koristiti Bonska ovlašćenja i nametati rešenja u BiH, bez obzira na stavove lokalnih političara.

Lajčak je to u Briselu ove nedelje rekao ambasadorima u Političko-bezbednosnom komitetu EU, naglasivši da se neće obazirati ni na pritiske i pretnje koji, s tim u vezi, dolaze iz Srbije.

Lajčak je stavio do znanja da ima čvrstu podršku međunarodnog Saveta za primenu Dejtonskog sporazuma u Bosni, naglasivši da mere preuređenja ustrojstva centralne vlasti u BiH ni na koji način ne dovode u pitanje Dejtonski sporazum i postojanje entiteta.

Lajčak je i u razgovoru s čelnicima NATO-a preneo ocenu da je stanje u BiH veoma nazadovalo i da sada liči na situaciju iz 1995, na vreme kad je sklapan Dejtonski sporazum.

Političko-bezbednosnom komitetu obratio se i Volfgang Išinger, predstavnik EU u posredničkoj trojci u pregovorima Beograda i Prištine o Kosovu, rekavši da je do sada ostvaren mršav napredak u približavanju stavova srpske i albanske strane kada je reč o 14 ponuđenih tačaka "trojke" za napredovanje ka rešenju za status Kosova.

Išinger i Lajčak su, prema izvorima EU, zabrinuti zbog opasnosti da, u slučaju da rešavanje kosovskog problema izmakne kontroli, dođe do prelivanja nestabilnosti u regionu.

U Savetu ministara EU i Evropskoj komisiji su, istovremeno, odbačene kritike iz Federacije BiH, pre svega člana Predsedništva BiH Harisa Silajdžića zbog parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju EU-Srbija. Evropski komesar Oli Ren je stavio do znanja da, naprotiv, to treba da posluži kao podstrek političarima u BiH.

Iako su oštrice kritike EU upućene svim političarima u BiH zbog, kako se smatra, nesposobnosti i pomanjkanja političke volje za nagodbu o preustrojstvu institucija i jačanju centralne države, javno se zamerke više upućuju premijeru RS Miloradu Dodiku.

Ipak, u krugovima Saveta ministara Beti je preneto da je, kako sad stoje stvari, teško zamisliti da se neko političko rešenje i povoljniji razvoj u BiH može zamisliti bez onog što politički predstavlja Dodik.

Rusija želi da BiH ostane suverena i nezavisna

Bosnu i Hercegovinu smo priznali kao suverenu i nezavisnu državu i želimo da ostane takva, izjavio je ambasador Rusije u BiH Konstantin Šuvalov.

On je juče u Sarajevu rekao da je Ruska Federacija jedan od garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim su ustanovljeni puna ravnopravnost konstitutivnih naroda i poštovanje konsenzusa u funkcionisanju države.

U nastavku izlaganja na temu "Jedinstven stav međunarodne zajednice prema BiH", Šuvalov je rekao da je za Moskvu prihvatljiva svaka odluka koja će biti rezultat konsenzusa tri konstitutivna naroda u BiH.

"Dijalog i kompromis predstavnika političkih subjekata u BiH nema alternative", upozorio je on, dodavši kako bi bilo dobro da, jačanjem države BiH, automatski počne smanjenje velike uloge međunarodne zajednice.

"Naglašavam, nijedan protektorat ne može postati punopravan član EU. Stoga mislim da se do političkog rešenja sadašnje krize može doći samo kroz politički dijalog lidera političkih stranaka, a sve to treba da se potvrdi u parlamentu BiH", kaže on.

"Ubeđen sam da su opasnosti svesni i domaći političari i uveren sam da će se ubrzo izaći iz krize", kaže Šuvalov.

"BiH nije prava država"

Kondoliza Rajs (FoNet)

Državna sekretarka SAD Kondoliza Rajs kaže da posleratni razvoj u BiH i na Kosovu nije tekao kako se očekivalo jer BiH s tri predsednika, tri policije i tri armije ne funkcioniše kao prava država, dok Kosovo još nema ekonomiju.

"Kosovo, suštinski, još nema ekonomiju. BiH još nije prava država prema načinu na koji funkcioniše. Ideja je bila na Balkanu zaustaviti rat, a tranzicija nije dala tako dobre rezultate", izjavila je Kondoliza rajs za Morning njuz, prenosi Internet-sajt Stejt departmenta.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.