Izvor: Radio Slobodna Evropa, 09.Feb.2016, 14:42   (ažurirano 02.Apr.2020.)

maja

Odluka VSTV BiH da osobe koje rade u pravosuđu ili su svakodnevno vezane za sudske procese ne mogu više nositi vjerska obilježja ili ispoljavati svoje osobne svjetonazore izazvala je brojne reakcije u BiH. Predstavnici vjerskih zajednicasu jednoglasni - odlukaVisokog sudskog i tužiteljskog vijećaje ishitrena i ovakve odluke ne sprovode ni daleko liberalnije zemlje.

Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) smatra da je u Bosni i Hercegovini, jednoj sekularnoj ali i religioznoj zemlji, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << sasvim opravdano donijeti odluku da osobe koje rade u pravosuđu više ne smiju imati ili nositi neko od vjerskih obilježja. Zabrana se odnosi i na žene koje nose hidžab.

Odluka VSTV-a ujedinila je posljednjih dana u Bosni i Hercegovini pripadnike različitih vjera. Evo kako je tu odluku prokomentirala profesorica Mirsada Nurdin Agović:

„Hidžab ne možemo smatrati vjerskim obilježjem, mi ga ne možemo pred Sudom skinuti, ne može se to tako uraditi, kao što, recimo, i sa postom ne bi bio slučaj. Ne možete vi postiti do Suda, pa uđete u Sud, popijete kahficu, pa izađete iz Suda i nastavite postiti.“

Ovakva odluka nije jasna ni fra Franji Miniću:

„Kod nas, u ovom našem društvu, kakvo je podijeljeno, svako zadiranje u religiozna prava shvaća se na više razina. Neki bi možda htjeli da se mi vratimo u neke zatvorene sustave koji su smatrali da vjera ili uopće svjedočenje vjere spada u neku čisto privatnu sferu, a da u javnom prostoru, pa bilo to sudstvo, bila to javna uprava, nemaju ljudi pravo svjedočiti svojoj vlastitoj vjeri.“

Rade Krulj, paroh mostarski, također je mišljenja da je odluka VSTV-a ishitrena. Smatra da sve jednostrane odluke mogu biti problematične, posebice u društvu kakvo je bosanskohercegovačko.

„U mnogim zemljama se prilikom davanja zakletve stavlja ruka na Sveto pismo ili Bibliju. Zato bi trebalo u ovoj zemlji, koja je multireligiozna, multivjerska, multinacionalna, napraviti jedan dobar dijalog i donijeti dobre odluke, dobre zakone i dobra pravila, koja će afirmisati vjerske slobode, ali i nezavisnost i efikasnost sudova. Ja koliko znam, nijedna vjera, hrišćanstva istočnog i zapadnog i islama, ne uči i ne naučava pristrasnost. Naprotiv, osnovni postulat svih vjera jeste pravednost, jeste sloboda, jeste ljubav.“

U Minhenu je sada aktualan sudski proces Perkoviću i Mustaču. Na zidu sudnice je obješen križ. Emir Kovačević, pravni ekspert, ističe kako se u drugim zemljama ovakvim pitanjima vode dijalozi, te da je u zemlji poput Bosne i Hercegovine itekako sazrelo vrijeme da se otvori jedna takva tema.

„Ne treba to ništa dramatično doživljavati. To je sasvim u redu, u jednom demokratskom društvu da svi sektori društva sučelje svoja razmišljanja, u interesu kako državnih institucija, tako i građana. Mi sad ne pričamo samo o vjerskim obilježjima u pravosudnim institucijama. Mi govorimo ustvari o modelu sekularne države, koji još uvijek nismo definisali. I ovo je prilika da mi definišemo naš model, da iznađemo naš put sekularne države, ali to trebaju uraditi građani i ovi legitimni predstavnici u parlamentima, a ne samo neko usko društvo ili uski krug ljudi, kao što je ovo Visoko sudsko tužilačko vijeće.“

Iz Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH ističu da se odlukom tražilo poštivanje Zakona o sudovima Federacije BiH iz 2003. godine, jer se, zapravo, problem pojavio u Federaciji, gdje su uposlenici pravosudnih institucija za vrijeme radnog vremena odlazili na vjerske obrede. Ružica Jukić, dopredsjednica VSTV BiH, navodi da su ovakav zakon donijele parlamentarne stranke koje su i danas na vlasti. Politički predstavnici su zapravo izglasovali izričitu zabranu vjerskih obilježja u sudovima.

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...