U Beogradu sve više kranova

Izvor: Studio B, 19.Feb.2016, 14:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U Beogradu sve više kranova

Gradski menadžer Goran Vesić i gradski urbanista Milutin Folić učestvovali su na Prvoj srpskoj konferenciji o razvoju nekretnina, u okviru panela Novi urbani razvoj i infrastrukturni projekti u Beogradu.

Konferencija se organizuje pod pokroviteljstvom Ambasade Izraela u Srbiji, a inicijativa je potekla od gradskog menadžera Gorana Vesića.

Beograd je postao investitorska destinacija, rekao je Goran Vesić, i dodao da će ovakvih konferencija u budućnosti zasigurno >> Pročitaj celu vest na sajtu Studio B << biti još više.

- Glavni preduslov za to jeste politička volja i program države i grada, koji u protekle dve godine uporno rade na privlačenju investitora. Radimo kao tim i ne postoji problem koji ne rešavamo zajedno sa Vladom Srbije i nadležnim ministarstvima, ali i opštinama, i to brzo i efikasno. U Beogradu je sve više kranova, što je dokaz da se posao radi dobro - istakao je Vesić.

Beograd ima više od dve stotine kilometara obala, skoro potpuno neiskorišćenih, i to je blago na kojem mogu da nam pozavide mnogi veliki gradovi u svetu, dodao je Vesić.

- Svi naši veliki projekti za fokus imaju reke jer verujemo da su obale atraktivnije za investitore i da je to dobro za Beograd. Od „Beograda na vodi", preko projekta Blok 18 na Savi, zatim Makiškog polja, te do leve obale Dunava od novog Pupinovog do Pančevačkog mosta, kao i desna obala Dunava od Luke „Beograd" prema Adi Huji, sve su to mesta za nove projekte koje ćemo kao grad ponuditi. To je najvažnija promena koja je urađena u odnosu na protekli period - naglasio je gradski menadžer.

Po uzoru na Barselonu, koja je u svom razvoju najpre očistila obale od teške industrije, i Beograd ima nameru da prostore obala ponudi investitorima. Takođe, akcenat je i na sređivanju centra grada i njegovom pretvaranju u naredne četiri godine u pešačku zonu, precizirao je Vesić. Na taj način, dodao je on, grad postaje atraktivniji u turističkom smislu i u pogledu ulaganja u nekretnine.

- Sve su to velike stvari koje se rade zahvaljujući viziji koju imamo. Bićemo uporni u njenom sprovođenju jer želimo da u potpunosti promenimo izgled našeg grada - kazao je Vesić.

Projekat „Beograd na vodi" važan je i u psihološkom smislu jer su svi čuli za njega i on je Beograd stavio na mapu investicione destinacije jer ako je neko spreman da uloži tri i po milijarde evra, onda će i neko drugi biti spreman da uloži deset, dvadeset ili sto miliona, istakao je gradski menadžer. Na krilima tog projekta razvijaju se svi drugi, a vrata za sve investitore su otvorena, poručio je Vesić.

Milutin Folić je naglasio da je najvažnija stvar dijalog sa investitorima i brzo rešavanje svih eventualnih administrativnih problema.

- Cilj je napraviti sve uslove kako bi se investiralo u Beograd i taj točak je pokrenut. Osnovni stubovi toga su usvajanje urbanističkih planova i realizacija velikih infrastrukturnih projekata, ali i uređenje grada. Ovaj potonji sumiran je u projektu „Identitet, mobilnost, ekologija", sa promenom u saobraćajnoj hijerarhiji i koji za fokus ima pešaka i bicikliste, potom gradski prevoz, a tek na kraju automobil kao prevozno sredstvo - kazao je Folić.

On je najavio pretvaranje brojnih zona u centru grada u pešačke, ali i sređivanje trgova, poput Trga republike, Slavije, Terazijske terase. Niz potprojekata omogućiće da se promeni slika i identitet Beograda, ali i ekološka svest. Uređeniji grad biće i atraktivniji za investitore, poručio je Folić.

Državna sekretarka Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Damnjanović podsetila je da su u prethodnom periodu doneta tri veoma važna zakona i 37 podzakonskih akata, kojima je omogućeno lakše izdavanje građevinskih dozvola sa osnovnim ciljem da se pokrene srpska građevinska industrija i pospeši zapošljavanje.

Na skupu je govorio i direktor Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda Branislav Popović, koji je precizirao da je analizom utvrđeno da u deset centralnih opština ima najviše stambenih objekata, ukupne površine od oko 131,2 hiljade kvadratnih metara, a najviše na Zvezdari, Voždovcu i Paliluli. Poslovni objekti grade se na znatno većoj površini, tako da na tri opštine otpada skoro osamdeset odsto ukupne površine. To su objekti na Paliluli, Novom Beogradu i Voždovcu. Objekti proizvodne namene uglavnom su u rubnim opštinama - Mladenovcu, Sopotu i Obrenovcu, istakao je Popović, a na ime doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta ukupno je uplaćeno više od 1,9 milijardi dinara.

Učesnike je pozdravio i ambasador Izraela u Beogradu Josef Levi, koji je naglasio da se skup održava ne samo zbog prijateljskih odnosa dveju država već i zbog toga što je Beograd dobro mesto za biznis sa velikim razvojnim potencijalom. O potencijalima ulaganja u nekretnine govorili su, između ostalih, i generalni direktor kompanije „Atrijum" Roman Klot i generalni direktor GLP „Values" Jorgos Litsas iz Grčke.
Pogledaj vesti o: Nekretnine

Nastavak na Studio B...






Povezane vesti

Novi urbani razvoj Beograda

Izvor: Danas, 20.Feb.2016, 00:06

U prethodnom periodu doneta su tri veoma važna zakona i 37 podzakonskih akata, kojima je omogućeno lakše izdavanje građevinskih dozvola sa osnovnim ciljem da se pokrene srpska građevinska industrija i pospeši zapošljavanje, rekla je državna sekretarka Ministarstva građevinarstva, saobraćaja...

Nastavak na Danas...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Studio B. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Studio B. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.