Život nije šablon!

Izvor: Kurir, 24.Dec.2012, 10:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Život nije šablon!

Oni koji su doživeli teške emotivne situacije u detinjstvu ili kasnije uglavnom iz straha beže od bliskosti

Da li ste znali da se muškarci mnogo više od žena plaše braka i vezivanja? Tako kaže statistika.

S druge strane, svi se plašimo da ne budemo povređeni. Normalno je. Pogotovo ako smo u detinjstvu ili kasnije doživeli teška emotivna iskustva s roditeljima, porodicom i onima koje smo voleli. Naravno da smo kasnije stvorili obrazac ponašanja koji je podrazumevao >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << bežanje od vezivanja. Nikako nismo dopuštali da nam se neko dovoljno približi da bi mogao da nas povredi.

Ipak, za ovu priču dovoljno je da shvatimo prostu sitnicu: čak i da su nas svi razočarali, to definitivno ne znači da neće naići neko ko će nam pružiti svu ljubav ovoga sveta!

Jer takav je život!

To potvrđuje i Marijo Kržić, hipnotizer, koji za Dr Kurir objašnjava fenomen muškog straha od vezivanja:

- Iako statistike pokazuju da se muškarci mnogo više od žena plaše braka ili vezivanja, razlog za to nije što oni češće bivaju povređeni ili razočarani, već nešto sasvim drugo. U većini kultura muškarci se odgajaju da budu jaki, samostalni i da ne pokazuju emocije. Zbog toga se, ako su razočarani, lakše odlučuju da ostatak života provedu sami, smatrajući da su dovoljno snažni i nezavisni da to postignu. To ide dotle da odluku neće promeniti čak i ako upoznaju ženu za kojom će žudeti do kraja života - priča on.

- Da bi se ovakva vrsta problema prevazišla, potrebno je učiniti dve stvari: da čovek prepozna šta se dešava i da odluči da se s tim suoči. Ovo nije nimalo lako. Zato što, kada nešto postane naš generalni stav, o tome više ni ne razmišljamo. I neophodno je da shvatimo da život nije šablon po kojem se stvari odvijaju. Ne moramo prolaziti kroz ista naša ili iskustva drugih - objašnjava Kržić.

On dodaje da iskustva počinjemo da stičemo još u detinjstvu i da već kao deca donosimo odluke koje će uticati na ono u šta ćemo kasnije verovati.

- Zato i ne treba da čudi što se, tragajući za rešenjima problema, psihoterapeuti veoma često zanimaju za iskustva iz detinjstva ili rane mladosti. Ako je neko u detinjstvu bio svedok lošeg braka između roditelja, sigurno je da će u budućnosti imati negativan stav prema vezivanju. Naravno, ista stvar se može dogoditi i u kasnijim godinama, jer svako snažno negativno iskustvo - razočaranje u vezu, neverstvo i slično, kreiraće jedan snažan stav, koji će uticati na to da se čovek kasnije teže odlučuje na stupanje u vezu - ističe sagovornik Dr Kurira.

Stavovi

Marijo Kržić kaže da su svi naši stavovi, emocije i postupci rezultat prethodnog iskustva.- Zapravo, proces ide ovako: proživljeno prolazi kroz naše unutrašnje mentalne filtere i zaključujemo šta to iskustvo znači, šta prema njemu osećamo i kako ćemo na njega da reagujemo. Tog momenta se upisuje u našu memoriju i postaje sastavni deo unutrašnjih filtera, što znači da će ubuduće uticati na naše poimanje realnosti, a samim tim i na naše postupke. To dakle znači da je ono što danas radimo samo rezultat prethodnih iskustava - zaključuje on.

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.