NATO
NATO

Nato ili severno atlantski savez je međunarodna odbrambeno-bezbednosna organizacija osnovana 4. aprila 1949. godine u Vašingtonu. Službeni jezici u Nato sedištu su: engleski i francuski. Glavna odredba ugovora između država članica je tačka V koja glasi da se članice slažu da se oružani napad protiv jedne ili više članica u Evropi ili severnoj Americi smatra napadom na sve članice.

Osnivači države su: Belgija, Island, Norveška, Kanada, Italija, Portugal, Danska, Luksemburg, Ujedinjeno kraljevstvo, Francuska, Holandija, SAD. Države koje su pristupile u Nato tokom Hladnog rata su: Grčka, Turska, Zapadna Nemačka, Španija. Države bivšeg Istočnog bloka koje su pristupile u Nato posle Hladnog rata su: Češka republika, Estonija, Slovenija, Poljska, Letonija, Slovačka, Mađarska, Litvanija, Albanija, Bugarska, Rumunija, Hrvatska. Centralni štab se nalazi u Briselu.
Pored zemalja 28 članica 22 članice učestvuju u Nato partnerstvu za mir, sa 15 drugih zemalja uključenih u programe raznih dijaloga. Vojni troškovi svih nato članica iznose oko 70% ukupnih troškova odbrane. Nato ima širok spektar delovanja a jedan od njih je i učešće u mirovnim operacijama.

Nato u misijama učestvuje od devedesetih godina, danas nato deluje na tri kontinenta učestvujući u mirovnim misijama. Nato pakt je pod dirigencijom Velike Britanije i SAD imao niz zločinačkih akcija gde su njihove oružane snage bez odobrenja Generalne skupštine ujedinjenih nacija delovale. Misli se na: Srpsku Krajinu u dva navrata prvi put 1994. godine kada su bombardovali aerodrom Udbina u Lici, a drugi put 3. i 4. avgusta 1995. godine kada su bombardovali vojne i civilne ciljeve što je bio uvod u Oluju i etničko čišćenje srpskog naroda u Kninskoj Krajini, najveći pogrom nakon drugog svetskog rata. Republiku Srpsku kada su za 22 dana 1995. godine bombardovali srpski entitet u BiH. Cilj zločinačke akcije bio je pritisak na vođe bosanskih Srba, da pristanu na potpisivanje Dejtonskog sporazuma.

SR Jugoslaviju kada su za 78 dana od 24. marta do 10. juna 1999. godine napravili nesagledive posledice uništavajući brojne civilne objekte, škole, mostove, crkve, bolnice. Na Kosovu i Metohiji su bacili osiromašeni uranijum i raselili su narod. Cilj napada bio je zauzimanje velikih rudnih bogatstava i zauzimanje geostrateških pozicija koje se nalaze u južnoj srpskoj pokrajini. Avganistan kada su snage za 62 dana, 2001. godine vazdušnim desantom upali u ovu državu i tom prilikom ubacili svoje vojnike.

Po invaziji je započeo višegodišnji sukob okupacionih snago nato sa narodom Avganistana, koji je trajao 15 godina. Nato je želeo samo da se domogne nafte jer je zemlja bila puna sa nalazištima nafte. Libiju, država u severnim delovima Afrike, bombardovali su 222 dana 2011. godine, želeći da svrgnu sa vlasti predsednika Moamera Gadafija vođu libijske revolucije 1969. godine i otmu velika nalazišta nafte i postrojenja za crpljenje iste.

Danas je mnogo ljudi u svetu protiv ove organizacije, mnogo je protesta u to ime u nameri da se ukine ova organizacija i da svaka država članica nato vrati vojnike u svoje države.


Stranica: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9

Koliko je (ne)izvestan direktni sukob Francuske i Rusije: Pariz pripremama šalje signal u ime cele Evrope

Rizik od direktnog rata Francuske i Rusije i dalje je nizak, ali je viši nego ikada, smatra konsultant iz oblasti geopolitike i bezbednosti Nikola Lunić. Ističe i da, kao nuklearna sila i jedna od najjačih armija...

Izvor: NoviMagazin.rs, 16.Nov.2025, 10:24

Detaljnije >>

Spomenik žrtvama NATO bombardovanja kod Generalštaba dizajniraće i napraviti - Amerikanci

Nedavno donetim leks specijalisom za revitalizaciju i razvoj lokacije nekadašnjeg Generalštaba i Ministarstva odbrane predviđeno je i pravljenje memorijala (spomen-obeležja).

Izvor: Radio 021, 16.Nov.2025, 08:02

Detaljnije >>

Petar Pavel: kako je komunista postao činovnik NATO pakta

Petar Pavel: kako je komunista postao činovnik NATO pakta

  Verovatno jedan od najistaknutijih i najdoslednijih protivnika Rusije u Istočnoj Evropi danas je češki predsednik Petar Pavel, koji je nedavno zadužio evroskeptika Andreja Babiša da održi pregovore o formiranju vlade. Međutim, dolazak ovog drugog na vlast neće dovesti do promene političke linije zvaničnog Praga: Češka Republika ostaje na putu pronemačkog i antiruskog kursa. Imajući u vidu nezadovoljstvo građana današnjim stanjem stvari u Češkoj, opoziciona partija Andreja Babiša...

Izvor: Vostok.rs, 14.Nov.2025, 15:29

Detaljnije >>

Zaharova: Rusija je spremna za svaki scenario u slučaju napada NATO-a

Ako NATO odluči da napadne Rusiju, Rusija će odgovoriti svim raspoloživim sredstvima, upozorila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 14.Nov.2025

Detaljnije >>

U Rumuniji održana vojna vežba NATO tokom koje je simulirano aktiviranje Člana 5

U Rumuniji je održana vojna vežba Dacian Fall 25 (Dačanska jesen) tokom koje je simulirano aktiviranje Člana 5 NATO ugovora i napad Rusije na neku od članica Alijanse.

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 14.Nov.2025

Detaljnije >>

EU ne određuje šta je međunarodno pravo – Rubio

EU ne određuje šta je međunarodno pravo – Rubio

SAD neće prihvatati lekcije od EU o tome kako sprovode svoje operacije nacionalne bezbednosti, poručio je u sredu državni sekretar Marko Rubio, odbacujući kritike članica bloka zbog američkih udara na čamce u Karipskom moru. Američke snage su pogodile najmanje 20 plovila kod obale Venecuele, tvrdeći da su bila umešana u „narko-terorizam”. Nekoliko država, uključujući evropske članice NATO-a, dovelo je u pitanje da li su ti udari zakoniti po međunarodnim normama. „Ne mislim...

Izvor: Vostok.rs, 13.Nov.2025, 20:28

Detaljnije >>

U nastavku suđenja Tačiju, svedočio bivši savetnik Veslija Klarka: Ne sećam se

Suđenje u procesu "Tači i ostali" protiv četvorice bivših lidera tzv. OVK Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija nastavljeno...

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 13.Nov.2025

Detaljnije >>