NATO
NATO

Nato ili severno atlantski savez je međunarodna odbrambeno-bezbednosna organizacija osnovana 4. aprila 1949. godine u Vašingtonu. Službeni jezici u Nato sedištu su: engleski i francuski. Glavna odredba ugovora između država članica je tačka V koja glasi da se članice slažu da se oružani napad protiv jedne ili više članica u Evropi ili severnoj Americi smatra napadom na sve članice.

Osnivači države su: Belgija, Island, Norveška, Kanada, Italija, Portugal, Danska, Luksemburg, Ujedinjeno kraljevstvo, Francuska, Holandija, SAD. Države koje su pristupile u Nato tokom Hladnog rata su: Grčka, Turska, Zapadna Nemačka, Španija. Države bivšeg Istočnog bloka koje su pristupile u Nato posle Hladnog rata su: Češka republika, Estonija, Slovenija, Poljska, Letonija, Slovačka, Mađarska, Litvanija, Albanija, Bugarska, Rumunija, Hrvatska. Centralni štab se nalazi u Briselu.
Pored zemalja 28 članica 22 članice učestvuju u Nato partnerstvu za mir, sa 15 drugih zemalja uključenih u programe raznih dijaloga. Vojni troškovi svih nato članica iznose oko 70% ukupnih troškova odbrane. Nato ima širok spektar delovanja a jedan od njih je i učešće u mirovnim operacijama.

Nato u misijama učestvuje od devedesetih godina, danas nato deluje na tri kontinenta učestvujući u mirovnim misijama. Nato pakt je pod dirigencijom Velike Britanije i SAD imao niz zločinačkih akcija gde su njihove oružane snage bez odobrenja Generalne skupštine ujedinjenih nacija delovale. Misli se na: Srpsku Krajinu u dva navrata prvi put 1994. godine kada su bombardovali aerodrom Udbina u Lici, a drugi put 3. i 4. avgusta 1995. godine kada su bombardovali vojne i civilne ciljeve što je bio uvod u Oluju i etničko čišćenje srpskog naroda u Kninskoj Krajini, najveći pogrom nakon drugog svetskog rata. Republiku Srpsku kada su za 22 dana 1995. godine bombardovali srpski entitet u BiH. Cilj zločinačke akcije bio je pritisak na vođe bosanskih Srba, da pristanu na potpisivanje Dejtonskog sporazuma.

SR Jugoslaviju kada su za 78 dana od 24. marta do 10. juna 1999. godine napravili nesagledive posledice uništavajući brojne civilne objekte, škole, mostove, crkve, bolnice. Na Kosovu i Metohiji su bacili osiromašeni uranijum i raselili su narod. Cilj napada bio je zauzimanje velikih rudnih bogatstava i zauzimanje geostrateških pozicija koje se nalaze u južnoj srpskoj pokrajini. Avganistan kada su snage za 62 dana, 2001. godine vazdušnim desantom upali u ovu državu i tom prilikom ubacili svoje vojnike.

Po invaziji je započeo višegodišnji sukob okupacionih snago nato sa narodom Avganistana, koji je trajao 15 godina. Nato je želeo samo da se domogne nafte jer je zemlja bila puna sa nalazištima nafte. Libiju, država u severnim delovima Afrike, bombardovali su 222 dana 2011. godine, želeći da svrgnu sa vlasti predsednika Moamera Gadafija vođu libijske revolucije 1969. godine i otmu velika nalazišta nafte i postrojenja za crpljenje iste.

Danas je mnogo ljudi u svetu protiv ove organizacije, mnogo je protesta u to ime u nameri da se ukine ova organizacija i da svaka država članica nato vrati vojnike u svoje države.


Stranica: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9

Emisija Signali: Balkanske veze i savezi (RTV1, 20.05)

Marta prošle godine potpisan je Memorandum o saradnji između dve članice NATO - Hrvatske i Albanije, i takozvanog Kosova, a njihovi trojni sastanci postali su sve češći. Kakvi su to signali? Da li je reč o novoj provokaciji na Balkanu i pokušaju da se razbije krhki mir u regionu? Šta je pravi cilj ako ne da se opkoli, zastraši i ugrozi Srbija, kako upozoravaju državni zvaničnici? I kakav treba da bude odgovor Srbije? Da li ponovo najjače...

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 20.Feb.2026, 06:52

Detaljnije >>

SAD traže da NATO smanji međunarodne misije, među njima i onu na Kosovu

Sjedinjene Američke Države pod vođstvom Donalda Trampa traže od NATO da smanji deo svojih inostranih misija, među...

Izvor: Radio 021, 19.Feb.2026, 17:22

Detaljnije >>

Zelenski kaže da neće da razgovara o „istorijskim sranjima“ sa Putinom

Zelenski kaže da neće da razgovara o „istorijskim sranjima“ sa Putinom

Vladimir Zelenski je izjavio da bi odbio da razgovara o istorijskim pitanjima koja stoje u osnovi sukoba u Ukrajini tokom bilo kakvog potencijalnog sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Putin je isticao zajedničku istoriju dve susedne zemlje i tvrdio da Moskva ima dužnost da zaštiti brojnu ruskogovoreću manjinu u Ukrajini. On je takođe naglasio da budući mirovni sporazum mora da reši korene sukoba, uključujući zlostavljanje ruskogovorećih u Ukrajini i planove Kijeva da se...

Izvor: Vostok.rs, 19.Feb.2026

Detaljnije >>

Gruško: Kontakti na vojnom nivou između Rusije i NATO-a u toku

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova, Aleksandar Gruško, izjavio je da su kontakti između Rusije i NATO-a na vojnom nivou u toku, i to "na prilično visokom nivou" i da se sprovode po potrebi.

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 19.Feb.2026

Detaljnije >>

Vens se ponovo obrušio na Evropu: Rade mnogo toga čime sabotiraju same sebe

Vens naglašava da je pritisak administracije predsednika Donalda Trampa bio neohodan kako bi se saveznici u NATO-u...

Izvor: 24sedam.rs, 18.Feb.2026, 13:50

Detaljnije >>

NATO zemlja digla avione! Zatvoreni aerodromi

Zbog vojne operacije privremeno su bili zatvoreni aerodromi u Žešovu i Lublinu,

Izvor: 24sedam.rs, 17.Feb.2026, 09:11

Detaljnije >>

Najveći eksperti prognozirali: Kako će izgledati svijet 2036. godine?

Svijet 2036. godine mogao bi izgledati znatno nestabilnije nego danas – bez jasne dominantne sile, sa slabijim NATO-om, jačanjem Kine i širenjem nuklearnog...

Izvor: Nezavisne Novine, 16.Feb.2026, 21:02

Detaljnije >>