Štediše ostaju bez dobre zarade?

Izvor: B92, 13.Okt.2011, 04:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Štediše ostaju bez dobre zarade?

Novi Sad -- Mnogi građani koji su kamatama na deviznu štednju dopunjavali kućne budžete ove godine će izgleda proći nešto lošije nego prethodnih sezona.

Naime, neke velike banke su saopštile da su pažljivo razmotrile sugestije guvernera NBS Dejana Šoškića da u Nedelji štednje ne povećavaju kamate na depozite.

Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić apelovao je, inače, na banke da >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << ne povećavaju kamate u Nedelji štednje, jer bi posledica većih kamata na depozite bila povećanje kamata na kredite.

Ipak, većina banaka se za sada ne izjašnjava o ponudi u Nedelji štednje. Imajući iskustvo iz ranijih godina , lako se naravno može desiti da one manje banke ipak na kraju ponude i najveću kamatu. Sve naravno zavisi od toga koliko je kome novca potrebno i kome i po kojoj ceni može da ga kasnije proda kroz kredite.

Na kraju sve opet plate građani

U suštini, previsoke kAmate u Nedelji štednje na kraju ipak plate građani i privrede, i to preko preskupih kredita i pozajmica. "Sve je to u redu, i slobodno tržište i konkurencija, ali ako vi gurate naviše svoju prosečnu cenu finansiranja, ona će da gura naviše i kamatne stope kredita. Onda ćete birati rizičnije projekte koji mogu da vrate tu kamatu, a to onda znači da raste nivo rizika u bankarskom sistemu, a to nije dobro", pojasnio je guverner Šoškić.

Dok se u evrozoni za štednju do godinu dana plaća 1,7 odsto, kod nas je prosečna kamata četiri odsto. U zavisnosti od sopstvene likvidnosti, svaka banka odlučuje koliku će kamatu ponuditi. Prošle godine kamate su kod nas bile od 6,5 pa do sedam posto na godišnjem nivou.

Trku u kojoj se svake godine nudi previsoka cena za štednju, jer se ne zna šta će ponuditi konkurencija, guverner će ovoga puta pokušati da spreči. A da li će uspeti ostaje da se vidi.

U svakom slučaju građani koji su lane u Nedenji štednje ostavili na štednju 10.000 evra, uz kamatu od oko 6,5 posto sada će biti bogatiji za 650 evra. Ukoliko pak banka sada poslušaju guvernera kamate neće verovatno biti veće od pet posto tako da će ove iste štediše s 10.000 evra ostati kraće za oko 150 evra kada sledeće godine budu podizali oročenu ušteđevinu.

Inače, Nedelja štednje, koja počinje 31. oktobra i traje u prvoj nedelji novembra, često se zbog imidža poslovnih banaka, ali i konkurentske borbe, pretvori u mesec štednje, jer traje duže od sedam dana.

U prethodnim godinama ukupna devizna štednja građana u poslovnim bankama u Srbiji je beležila konstantan rast i procenjuje se da trenutno iznosi oko sedam milijardi evra. Izuzetak je 2008. godina, kada je krajem godine zavladala kriza poverenja, u kojoj je povučeno blizu milijardu evra devizne štednje.

Iako su uočljivi trendovi rasta, i dalje se procenjuje da se još bar oko tri milijarde evra štednje građana nalazi "u slamaricama".

Nastavak na B92...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Štediše ostaju bez dobre zarade?

Izvor: Krediti.rs, 13.Okt.2011

Mnogi građani koji su kamatama na deviznu štednju dopunjavali kućne budžete ove godine će izgleda proći nešto lošije nego prethodnih sezona.

Nastavak na Krediti.rs...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.