Srpski agrar traži preporod u pregovorima sa EU

Izvor: BKTV News, 11.Feb.2014, 16:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srpski agrar traži preporod u pregovorima sa EU

Pregovori sa EU u oblasti poljoprivrede poslednja su šansa za preporod srpskog agrara, a domaći proizvođači će već tokom 2015. godine moći da konkurišu za sredstva iz pretpristupnih fondova, rečeno je danas u Privrednoj komori Beograda.
Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i šef tima za pregovore Danilo Golubović kazao je da je poljoprivreda najobimnija, najkompleksnija i najzahtevnija oblast pregovora sa EU.
Glavni cilj pravnog i administrativnog prilagođavanja je podizanje konkurentnosti domaće proizvodnje, naveo je Golubović na konferenciji na temu “Proces pregovaranja o pristupanju EU u oblasti poljoprivrede”.
Na poljoprivredu se, kako je ukazao, odnosi čak 30 odsto zakonodavstva EU, a Ministarstvo poljoprivrede direktno pokriva tri poglavlja, i “dotiče” još 15 poglavlja.
Pregovori u direktnoj nadležnosti Ministarstva poljoprivrede odnose se na poglavlja 11,12 i 13, odnosno poljoprivredu i ruralni razvoj, bezbednost hrane, fitosanitarna i veterinarska pitanja i ribarstvo, precizirao je Golubović.
On je kazao da su kapaciteti Ministarstva u ovom trenutku zbog toga napregnuti, ali i da je srpski tim spreman za pregovore.
Na pitanje da li će neko biti na gubitku zbog prilagođavanja standardima EU, Golubović je mišljenja da neće, ali da određene delatnosti neće moći da se obavljaju na dosadašnji način, pa će biti neophodna pomoć države u prelaznom periodu.
Državni sekretar je ukazao i na značaj Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja 2014-2024. čiji je nacrt gotov, a koja bi trebalo da bude usvojena po formiranju nove vlade i skupštine.
Taj dokument definiše ciljeve i prioritete poljoprivrede u budućem periodu i usklađen je sa politikom EU u toj oblasti, rekao je.
Šef sekcije za evropske integracije i ekonomska pitanja Delegacije EU Freik Janmat (Freek Janmaat) objasnio je da termin “pregovori” može da dovede u zabludu, jer je tu pre svega reč o usvajanju i primeni evropskih propisa i standarda, a izmene su moguće jedino kada je u pitanju period tranzicije, odnosno prilagođavanja.
On je istakao da je, između ostalog, neophodno da vlada osmisli IPARD program i uspostavi efikasan sistem za dodelu sredstava iz fondova EU namenjenih ruralnom razvoju, uspostavljanju bolje kontrole prehrambenih, naročito mlečnih proizvoda.
Janmat je rekao da će Srbija morati da uskladi propise sa evropskim i po pitanju GMO, dodajući da u EU imaju vrlo stroga pravila za obeležavanje takvih proizvoda i njihovu sledljivost.
Prema njegovim rečima, korist za poljoprivredne proizvođače od pristupanja Srbiji EU je vrlo jasna – otvoriće im se tržište od pola mijarde potrošača, a imaće i pristup direktnoj finansijskoj podršci i fondovima za ruralni razvoj.
Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Maja Bobić rekla je da postoji mnogo strahova i nedoumica kada je reč o evropskim integracijama u oblasti agrara, jer većina smatra da je reč o zahtevnom procesu koji će možda ugroziti poljoprivredne proizvođače.
“To je veoma moguće, ali uz koordinaciju, taj proces možemo iskoristiti za pravljenje iskoraka i podizanje konkurentnosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije”, kazala je Bobić.
Izvor: tanjug.rs
Tweet

Nastavak na BKTV News...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Pregovori sa EU šansa za preporod agrara

Izvor: Akter, 11.Feb.2014

Pregovori sa EU u oblasti poljoprivrede poslednja su šansa za preporod srpskog agrara, a domaći proizvođači će već tokom 2015. godine moći da konkurišu za sredstva iz pretpristupnih fondova

Nastavak na Akter...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta BKTV News. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta BKTV News. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.